27. 03. 2011.

Svjetski dan zdravlja, 7. travnja 2004.

"SIGURNOST NA CESTAMA NIJE SLUČAJNOST"

Obzirom na postojeće globalno zabrinjavajuće podatke o prometnim nezgodama ovogodišnji Svjetski dan zdravlja - 7. travnja, Svjetska zdravstvena organizacije obilježila je pod sloganom: "Sigurnost na cestama nije slučajnost", zbog naglaska prometnih nezgoda kao važnog javnozdravstvenog problema u svijetu i isticanju važnosti ulaganja u njihovu prevenciju.

Naglim povećanjem broja motornih vozila i gustoće prometa dolazi do porasta ozlijeđivanja i smrtnosti u prometnim nezgodama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u 2002. godini umrlo je u cestovnim prometnim nezgodama 1,19 milijuna ljudi u svijetu: 869.000 muškaraca i 323.000 žena.

Prema podacima Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske, u 2003. godini u našoj Županiji bilo je 2.326 prometnih nezgoda, 832 ozlijeđena sudionika i 25 smrtno nastradalih. Prema kategorijama sudionika u prometu najviše pogibaju vozači, zatim putnici, te pješaci. Iste godine, u našoj Županiji smrtno je nastradalo 15 vozača, 6 putnika i 4 pješaka. Najviše se prometnih nezgoda događa zbog pogreške vozača (96%), a najčešće su nepropisna brzina i brzina neprimjerena uvijetima na cesti. Analiza smrtno nastradalih sudionika u prometnim nezgodama prema korištenju sigurnosnog pojasa i kacige, pokazuje da je duplo veći broj smrtno nastradalih koji nisu koristili sigurnosni pojas i skoro tri puta veći broj smrtno nastradalih, koji nije koristio kacigu.

Godinama je prisutan problem mladih osoba u strukturi sudionika prometnih nezgoda. Svaki treći sudionik je mlada osoba u dobi od 15 do 24 godine ili 27,1%. To znači da je 8% od ukupne mlade populacije te dobi sudjelovalo u prometnim nezgodama. Najčešća pogreška mladih vozača, zbog koje se događaju najteže prometne nezgode, je nepropisna ili neprilagođena brzina. 39% mladih vozača uzrokovalo je prometne nezgode nedozvoljenom brzinom, a 31,6% pretjecanjem. U ukupnom broju alkoholiziranih sudionika prometnih nezgoda, 35,9% sudionika bili su mladi ove dobi. U 25% nezgoda sa smrtnim posljedicama mladi vozači su bili pod utjecajem alkohola.

Analizirajući posljedice prometnih nezgoda u kojima sudjeluju djeca, zabrinjava podatak da posljednjih godina djeca najviše stradavaju kao putnici u vozilu i pješaci. Neki od razloga povećanog rizika za stradavanje djece pješaka u prometu su slijedeći: mala djeca često nisu u mogućnosti pravilno procijeniti udaljenost i brzinu nadolazećeg vozila (pa lako mogu krivo procijeniti sigurnost prelaska ceste); djeca su teže uočljiva vozačima (posebno ako prolaze između vozila); djeca često nisu svijesna opasnosti u prometu; mnoga djeca (osnovnoškolci) ne razumiju osnovne prometne znakove; roditelji često precijenjuju sposobnosti njihove djece u snalaženju u prometu; vozači i djeca pješaci nepravilno procijene što će napraviti onaj drugi sudionik u prometu; vozači nerijetko ne poštivaju prometne propise.

Za djecu, kao posebnu rizičnu skupinu za stradavanje u prometu u svojstvu suputnika u vozilu, veliku odgovornost snose vozači, najčešće roditelji. Istraživanja su pokazala da sigurnosne sjedalice za djecu smanjuju rizik fatalnih posljedica prometnih nezgoda za oko 70% u dojenčadi i oko 55% u djece starosti 1-4 godine.

Prema Zakonu o sigurnosti u prometa na cestama (NN56/96) u Hrvatskoj je zabranjena vožnja djece mlađe od 12 godina na prednjem sjedištu vozila. Usprkos zakonskim odredbama, još se uvijek može vidjeti malenu djecu kako sjede naprijed, na krilu odraslih i/ili stoje nevezani na prednjim sjedalima automobila u vožnji.

U okviru Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2001-2005. predviđene su posebne mjere i aktivnosti vezane uz sigurnost djece u prometu. Jedna od strateških aktivnosti je prometno obrazovanje djece predškolske i školske dobi. Rizični čimbenici za nastanak prometnih nezgoda mogu se podijeliti u osnovne skupine: ljudski čimbenik, tehnički neispravno vozilo i neadekvatne prometnice. Najčešći ljudski čimbenici su: neprilagođena brzina kretanja vozila, nedovoljno iskustvo uz nepoštivanje prometnih pravila, umor, slab vid, vozači pod utjecajem alkohola i droga, muški spol i dob. U čimbenike tehničke ispravnosti vozila spadaju: opće siromaštvo i veliki broj starih automobila, nedovoljno novca za kvalitetno održavanje vozila, neadekvatni servisi-dominantno stare tehnologije, nekvalitetno školovanje osoba koje rade na servisiranju vozila i drugi.

Zaključak:

U strukturi sudionika prometnih nezgoda rizična populacija je dob od 20-24 godine:

- najzastupljenija je u udjelu sudionika u prometnim nezgodama, zbog pretjecanja i nedozvoljene brzine,

- najzastupljeniji je u strukturi alkoholiziranih sudionika,

- ima najviše ozlijeđenih i najviše poginulih.

Naglo raste i broj sudionika u dobi od 15-19 godina. U odnosu na Republiku Hrvatsku, u našoj Županiji, značajno više ginu mladi u dobi od 15-24 godine. Prema izgubljenim godinama života prometne nezgode kao uzrok smrti za muškarce nalaze se na trećem mjestu, poslije karcinoma i bolesti srca i krvnih žila. Broj nezgoda, broj ozlijeđenih i broj poginulih ima kontinuirani trend porasta.

Sve to naglašava potrebu unaprijeđenja preventivnih programa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Svrha prevencije je smanjiti broj prometnih nezgoda, ozlijeđivanja, invalidnosti i smrtonosnih ozljeda. Provodi se interdisciplinarno, pa je uz zdravstvo nužno sudjelovanje policije, građevinara, arhitekata, prosvjete, medija, pravnika, psihologa, proizvođača motornih vozila itd.

 

Sigurnost na cesti nije slučajnost ZZJZ DNZ