Kampilobakterioza

Kampilobakterioza je zarazna bolest uzrokovana bakterijama iz roda Campylobacter. Campylobacteri su bakterije u obliku spirale, slova S ili zakrivljene. Postoji 17 vrsta kampilobaktera i 6 podvrsta. Najčešći uzročnici ove bolesti su C. jejuni i C. coli. Lako se uništava visokom temperaturom, a budući je hrana glavni put prijenosa, to znači da će dobra toplinska obrada hrane uništiti bakteriju.

Gdje se nalaze kampilobakteri?

Campylobacter je bakterija koja normalno naseljava probavni sustav većine toplokrvnih životinja kao što su divlje ptice, perad, goveda, svinje, ovce, psi i mačke, ali se nalazi i u kamenicama i drugim školjkašima.

Koji su simptomi kampilobakterioze?

Do pojave simptoma bolesti obično dolazi 2-5 dana nakon infekcije bakterijom, ali može i varirati od 1 do 10 dana. Uobičajeni klinički simptomi ove bolesti su: proljev (često krvavi), bol u trbuhu, vrućica, glavobolja, mučnina i/ili povraćanje. Simptomi obično traju 3-6 dana.

Koje su moguće komplikacije?

Iako se najčešće radi o bolesti koja prolazi bez posljedica, kod ove infekcije moguće su komplikacije poput bakterijemije (prisutnosti bakterija u krvi), hepatitisa, pankreatitisa, te spontanog pobačaja kod trudnica. Postinfekcijske komplikacije mogu uključivati reaktivni artritis i neurološke poremećaje kao Guillain-Barré sindrom (paralize mišića). Valja napomenuti da je upravo kampilobakterioza najvažniji uzrok Guillain-Barréovog sindroma. Liječenje obično uključuje nadoknadu elektrolita i vode zbog povraćanja i proljeva. Primjena antibiotika je indicirana tek u težim slučajevima ili kako bi se eliminiralo kliconoštvo.

Kako se prenosi?

Smatra se da je glavni put prijenosa preko hrane, nedovoljno toplinski obrađenim mesom (naročito piletinom), no bolest se širi i preko neprokuhanog mlijeka, zagađene vode i leda, te kontaktom sa stolicom kućnih ljubimaca. Poznati su i slučajevi kamilobakterioze povezani sa zagađenom vodom za rekreaciju (bazeni, jezera).

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Od ove bolesti najčešće obolijevaju mala djeca. Obveza prijavljivanja kampilobakterioze u Hrvatskoj je uvedena 2007. g., otkada broj prijavljenih raste, te je 2009. g. dosegnuo 1.421 prijavljenih.

Koja je prevencija kampilobakterioze?

Prevencija podrazumijeva uobičajene higijenske mjere:

  • pranje ruku (naročito nakon rada sa sirovom hranom i obavljanja nužde),
  • pranje posuđa i radnih površina,
  • dobra toplinska obrada hrane,
  • uporaba ispravne vode za piće,
  • temeljito pranje voća i povrća koje se jede sirovo,
  • prokuhavanje domaćeg mlijeka, te
  • spriječiti miješanje sirove i gotove pripremljene hrane u kuhinji.

Ukoliko imate proljev i povraćate, tijekom rada s hranom potrebno je pojačati higijenu i učinkovitije prati ruke. Radite li u ugostiteljstvu, ne biste smjeli raditi s hranom uopće, do prestanka simptoma, odnosno laboratorijske provjere (analiza stolice).

mr. Ivana Ljevaković-Musladin, dipl. ing.

Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije