Prehrambene navike djece

Da djeca biraju, što bismo pronašli na njihovom jelovniku? Kod većine, vjerojatno bi to bilo čokolino, monte, pudinzi za doručak, pizze, prženi krumpirići, hrenovke za ručak ili večeru, a za međuobrok bi se našlo malo čokolade, sladoleda, grickalica poput smokija, čipsa, štapića. Sreća pa odluku o tome što će jesti ipak nećemo prepustiti njima.

 Prehrana  je od velikog značaja za djecu, a osim prehrane važno je da su i tjelesno aktivna. Neaktivna djeca vrlo brzo postaju pretila. Nažalost, sve je više  pretile djece, a udio djece  Dubrovačko - neretvanske županije u dobi  7-14 godina čiji je omjer tjelesne težine i tjelesne visine iznad 90. centilne distribucije je iznad hrvatskog prosjeka (15,4% dječaka i 14,1% djevojčica u odnosu na hrvatski prosjek 14,0% dječaka i 12,3% djevojčica). Ove rezultate Službe za školsku i sveučilišnu medicinu možemo smatrati neuspjehom i trebamo reagirati na vrijeme.

Gdje griješimo u prehrani? Najčešće je to da uzimamo velike količine hrane, loše odabiremo hranu, imamo krive informacije o hrani,  griješimo pri pripremi namirnica, preskačemo obroke ili pak nismo dovoljno tjelesno aktivni. Npr. umjesto prženih krumpirića možemo odabrati kuhani krumpir začinjen sa jednom malom žličicom maslinovog ulja i štedimo čak  160 kcal/100 g, umjesto da kupimo ledeni  čaj možemo skuhati čaj čime štedimo čak 60 kcal/čaši ako ga zašećerimo sa 1 žličicom šećera... S godinama mijenjale su se veličine porcija. Današnji potrošač želi veću količinu hrane za istu novčanu vrijednost što je doprinjelo većoj konzumaciji hrane. Svjedoci smo brojnih XXL pakiranja čipseva, flipseva, čokolada. Većina napitaka danas, pakirano je u ambalaži od 0,5 l. Kokice u kinu više nisu u malim pakiranjima, a osim ambalaže promijenilo se i posuđe pa su tako danas tanjuri i šalice veće u odnosu na one prije 20 godina. To povećanje ambalaže i posuđa dovelo je i do veće konzumacije hrane, a s druge strane sve smo manje tjelesno aktivni i unesenu energiju ne potrošimo što dovodi do neravnoteže između unesene i potrošene energije. Na taj način vrlo brzo ćemo imati prekomjernu tjelesnu masu.

Prehrana djece treba biti raznolika, obroci se ne smiju preskakati. Najvažniji je obrok onaj prvi jutarnji (1-2 sata nakon buđenja)  kojeg zovemo zajutrak i ima veliku važnost u kontroli tjelesne težine. Najbolja ulaznica u novi dan je obrok bogat ugljikohidratima npr. integralne žitarice s mlijekom ili jogurtom te voće ili svježe iscjeđeni voćni sok. Djeca koja konzumiraju zajutrak kreativnija su, imaju više uspjeha u riješavanju problema koja se pred njih postave, i postižu bolje rezultate u sportu i školi. Ne smije se preskakati ni ručak ni večera i potrebno je obratiti pažnju na međuobroke. Neka međuobroci budu voće svježe ili suho i jogurti. Dovoljna količina mlijeka i mliječnih proizvoda je važna jer kalcij kojeg oni sadržavaju u velikoj količini je neophodan za rast. Treba odabrati manje masnu hranu, umjereno je soliti, a rijetko jesti slastice i piti zašećerene napitke poput ledenog čaja i gaziranih pića. Visokokalorična hrana, bogata mastima i/ili šećerima nebi smjela biti dijelom svakodnevene prehrane djece.

Tablica 1. Usporedba količine kalorija između namirnica dobrog i lošeg izbora u 100 g proizvoda

Najvažniju ulogu u prehrambenim navikama djece imaju roditelji. Djeca čiji se roditelji pravilno hrane vjerojatno će i kao odrasli zadržati dobre navike. Bilo bi poželjno koliko je to moguće osigurati zajedničke obroke. Hranu ne koristiti u svrhu nagrade ili kazne, a svaka hrana je dopuštena samo je važno koliko često i u kojoj količini se unosi. Odabir namirnica i način pripreme treba biti primjeren djeci. Djeca bi kroz igru i zabavu trebala učiti o važnosti pravilne prehrane i tjelovježbe jer tu se postavljaju temelji za zdraviju buduću generaciju.

Mi smo mediteranska zemlja i trebali bi se oduprijeti utjecaju zapada i njihovog načina prehrane i vratiti mediteransku prehranu u naše domove.

Savjetovalište za prehranu 

 

Marija Vezilić, dipl. ing.