Bolesti srca i krvnih žila - vodeći uzroci smrti

Bolesti srca i krvnih žila ili kardiovaskularne bolesti (KVB) i dalje su vodeći uzroci smrti i invalidnosti širom svijeta te zbog njih svake godine umire preko 17,5 milijuna ljudi. Od posebnog javnozdravstvenog značaja je visoki udio ovih bolesti u pobolu radnoaktivne populacije, jer su među najčešćim uzrocima radne nesposobnosti, smanjenja produktivnosti i kvalitete života. Osim toga, ove bolesti u velikoj mjeri pridonose povećanju troškova zdravstvene zaštite predstavljajući ekonomsko opterećenje za svaku zemlju i njen socioekonomski razvoj. Na veličinu i važnost ovog problema ukazuju činjenice kao što je porast rizičnih čimbenika, nepostojanje sustavnih komprehenzivnih preventivnih mjera, kasno otkrivanje bolesti sa zakašnjelom terapijskom intervencijom, razvoj komplikacija i komorbiditet.

Najčešće kardiovaskularne bolesti su koronarne bolesti srca (npr. srčani infarkt) i  cerebrovaskularne bolesti kao što je moždani udar. Međutim to su istovremeno najpreventabilnije bolesti ove skupine što znači da se kontrolom ključnih rizičnih čimbenika kao što je prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje i krvni tlak mogu smanjiti rizici za njihov nastanak.

I u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kada se analizira ukupna smrtnost, u 2016. godini kardiovaskularne bolesti su vodeće kao uzroci smrti s udjelom od 52% (prema spolu: 45% u muškoj populaciji i 60% u ženskoj). Najčešće su bile ishemijske bolesti srca (I20-I25 prema MKB-10) 50%, kojima pripada srčani infarkt od kojeg je svaki sedmi dan umrla jedna osoba u našoj županiji. Na drugom mjestu bile su cerebrovaskularne bolesti, uključujući i moždani udar, od kojih je svaki drugi dan umro jedan stanovnik Dubrovačko-neretvanske županije.

U razdoblju 2006. - 2016. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji grube stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila (I00-I99) imaju trend porasta za oba spola, kao i cerebrovaskularne bolesti (slika 1). Iako su ishemijske bolesti srca (I20-I25) zastupljenije kao uzroci smrti kod ženskog spola, srčani udar (I21-I22) je značajno češći uzrok smrti kod mušakarca (slika 2), dok su cerebrovaskularne bolesti (I60-I69), uključujući i moždani udar (I63-I64) češći uzrok smrti žena (slika 3).

Slika 1. Grube stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2006. - 2016.

 

Slika 2. Grube stope smrtnosti od ishemijskih bolesti srca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2006. - 2016.

 

Slika 3. Grube stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti srca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2006. - 2016.

(Legenda za slike 1, 2 i 3: I00-I99 - bolesti srca i krvnih žila, I20-I25 - ishemijske bolesti srca, I60-I69 - cerebrovaskularne bolesti, I21-I22 - srčani infarkt, I63-I64 - moždani udar; M - muški spol, Ž - ženski spol



Prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji prijevremeno umiranje zbog bolesti srca i krvnih žila u svijetu raste, a zbog globalnog trenda starenja populacije, urbanizacije i neodgovarajuće prevencije poprima epidemijske razmjere. Stoga, jednostavne promjene ponašanja u svakodnevnom životu mogu spriječiti ili smanjiti kardiovaskularni rizik.

Svjetski dan srca, 29. rujna, predstavlja najveću svjetsku manifestaciju Svjetske kardiološke federacije, kao i najveću svjetsku javnozdravstvenu kampanju o podizanju svijesti o bolestima srca i krvnih žila, koje su prema procjeni odgovorne za 17,5 milijuna prijevremenih smrti. Zajedno s ostalim nezaranim kroničnim bolestima značajno pridonose velikom ekonomskom opterećenju svake zemlje. Međutim, najmanje 80% prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može se izbjeći ako se četiri glavna čimbenika rizika (uporaba duhana, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola) kontroliraju. Vodeći rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti je visoki krvni tlak ili „tihi ubojica“, jer obično nema znakova upozorenja ili simptoma, a mnogi ljudi nisu svjesni da imaju povišen tlak. U osoba oboljelih od šećerne bolesti KVB su odgovorne za 60% svih smrtnih slučajeva pa povišene razine šećera (glukoze) u krvi treba pravodobno otkriti i liječiti kako bi se smanjio rizik obolijevanja od bolesti srčano-žilnog sustava. Također treba znati vrijednosti razine kolesterola u krvi i indeks tjelesne mase. Upoznavanjem i mjerenjem ovih kardiovaskularnih rizika svaka osoba uz preporuke svog liječnika može planirati korake i aktivnosti za očuvanje i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja.

Stoga globalna kampanja koju provodi Svjetsko kardiološko društvo s partnerima svake godine na Svjetski dan srca ima za cilj podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB) u koje se ubrajaju bolesti srca, arterija, moždani udar i druge bolesti cirkulacijskog sustava te potaknuti pojedince, obitelji, zajednice i vlade da poduzmu aktivnosti i odgovornost za zdravlje srca. U prilog tome je i slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana srca koji glasi „Podijelite energiju“ s ciljem da pojedinci podijele svoja iskustva kako očuvati zdravlje srca kako bi i druge potakli na brigu o njemu.

 

NAHRANITE SVOJE SRCE - Pravilna prehrana daje srcu „pogonsko gorivo“ za uredno funkcioniranje.

- Ograničite količine industrijski pripravljenih obroka, prerađene i zapakirane hrane koja često sadrži prevelike količine šećera, masti i soli.

- Smanjite konzumaciju zaslađenih pića i voćnih sokova - radije odaberite vodu ili nezašećerene sokove.

- Zamijenite slatke međuobroke svježim voćem ili orašastim plodovima.

- Pokušajte dnevno pojesti 5 porcija (u količini jedne šake) voća i povrća (svježe, suho ili zamrznuto).

- Ograničite količinu alkohola.

- Pripremite zdrave obroke hrane za školu ili posao.

 

VOLITE SVOJE SRCE - Recite NE pušenju!

- Prestanak pušenja je jedna od najboljih stvari koju možete učiniti za svoje zdravlje.

- Pružit ćete pozitivan primjer osobama oko sebe.

- Svaki prestanak pušenja smanjit će rizik za koronarnu srčanu bolest upola unutar godine dana.

- Tijekom odvikavanja od pušenja zatražite stručni savjet i pomoć.

 

POKRENITE SVOJE SRCE - Budite tjelesno aktivni!

- Budite aktivni zajedno s Vašom djecom, prijateljima, susjedima.

- Ograničite vrijeme provedeno ispred televizora ili računala na najviše dva sata dnevno.

- Vježbajte redovito! To ne mora uvijek biti sport. Ples, šetnja, pomaganje u kućanskim poslovima - sve je korisno! Započnite s kraćim aktivnostima, postupno ih povećavajte do minimalno 30 minuta umjerenih vježbi na dan tijekom 5-6 dana u tjednu.

- Nikad nije kasno za vježbanje!

 

Mjerite i pratite vrijednosti krvnog tlaka, šećera i kolesterola u krvi te indeks tjelesne mase.



Neka Svjetski dan srca, 29. rujna, bude dan Vaše čvrste odluke za boljitak Vašeg srca i zdravlja kao i za boljitak Vaše obitelji.