Alergije na pelud

Što je alergija?

Alergija nastaje kao interakcija nasljednih čimbenika i utjecaja okoliša.  Alergija je prekomjerna reakcija obrambenog sustava na različite čimbenike okoliša, inače neškodljive tvari koje udahnemo, dodirnemo kožom, unesemo injekcijom ili pojedemo. U ponovljenom kontaktu s tim tvarima obrambeni sustav organizma se poremeti i dolazi do reakcija između strane bjelančevine – alergena i vlastite bjelančevine – protutijela, uz nepotrebno i prekomjerno stvaranje protutijela. Protutijela koja su odgovorna za nastanak alergijskih reakcija pripadaju skupini imunogolbulina E (IgE). Imunoglobulini se vežu na prihvatne molekule (receptore) na stanice mastocita, koje sadrže posebnu tvar - histamin. Kada se IgE veže na mastocit, oslobađa se histamin, dolazi do širenja i pojačane cirkulacije kroz krvne žile, kontrakcije glatke muskulature i pojave simptoma. Alergije se najčešće javljaju u djetinjstvu, ali se mogu javiti u bilo kojoj dobi.

Procjena je da u Hrvatskoj 7-10% stanovništva boluje od peludne alergije, a 3-5% boluje od astme.

Što sve uzrokuje alergiju?

Uzročnici alergije – alergeni su brojni. Među najčešće alergene ubrajaju se: pelud, grinje, kućna prašina,  životinjska dlaka, spore plijesni, hrana, otrovi insekata i UV zrake. Tako inhalacijski alergeni, kao što su pelud, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, perje, plijesni i slično, najčešće uzrokuju simptome na dišnom sustavu i bolesti kao što su alergijski rinitis i astma. Alergeni iz hrane mogu uzrokovati smetnje vezane za probavni sustav, ali i sustavne i kožne reakcije. Ubodi insekata, kao i lijekovi i cjepiva izazivaju sustavne ili samo kožne reakcije.

Sklonost alergijama je nasljedna, pa je važan podatak o alergijskoj bolesti u obitelji jer primjerice kod djeteta čiji je jedan roditelj alergičar rizik pojave alergijske bolesti iznosi oko 30%.

Što je pelud?

Pelud su mikroskopska zrnca koja  proizvode biljke kako bi se mogle razmnožavati. Za nas je važna ona pelud koja se prenosi putem vjetra, jer tada može biti udahnuta i kod osjetljive populacije izazvati alergiju. Peludna zrnca su lagana i nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenosti i do100 kilometara. Najveći dio peludi, oko 90% ostaje na mjestu otpuštanja. U  većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta, peludna zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 m od tla. Uz povoljne meteorološke uvjete, toplo i suho vrijeme (30-40% vlage), uz visoki tlak zraka, oslobađaju se velike količine peludi.

Koji su simptomi i znakovi peludne alergije?

Karakteristika peludnih alergija je njihovo periodičko pojavljivanje, vezano uz sezonu pojavljivanja određene vrste peludi u zraku. Peludna hunjavica, poznata pod nazivom i sezonski alergijski rinitis je najčešći oblik alergije. To je alergijska bolest gornjih dišnih putova koja se javlja sezonski, u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice određene peludi. Karakteristični simptomi su:

a)     konjunktivitis - svrbež, pečenje i suzenje očiju

b)     rinitis - svrbež vrška nosa, osjećaj neprohodnost i punoće nosa, kihanje i obilni vodeni iscjedak iz nosa, te povremeno nestanak njuha.

Koja je razlika između simptoma peludne alergije i prehlade?

Ponekad je teško razlikovati simptome sezonske alergije od obične prehlade ili viroze. Sezonska alergija (rinitis) najčešće se javlja u doba godine kada počinje polenacija (proizvodnja peludi) raznog bilja. Na prehladu upućuju simptomi poput povišene temperature i kašlja, međutim oni nestaju spontano nakon kraćeg vremena za razliku od simptoma alergije koji traju znatno duže i najčešće se smiruju tek uz primjenu odgovarajućih lijekova.

Kako prepoznati alergiju?

  • ukoliko postoji dijagnoza alergije unutar uže obitelji, veća je mogućnost razvoja alergije kod djece;

  • ukoliko se simptomi javljaju učestalo, svake godine u istom vremenskom periodu (proljeće, ljeto, jesen) radi se o alergiji;

  • ako simptomi traju duže od dva tjedna, vjerojatno se radi o alergiji;

  • kod alergije se javlja iritantan svrbež očiju i nosa, dok kod prehlade nema svrbeža;

  • kod alergija je sluz koja se nalazi u nosu i grlu vodenasta i prozirna, dok je kod prehlada sluz obično gusta i žuto-zelena;

  • kod alergijskog rinitisa nakon kihanja ne postoji olakšanje, a kod infektivnog rinitisa kihanje dovodi do olakšanja;

  • simptome cjelogodišnjeg rinitisa je nešto teže prepoznati: ne javljaju se sezonski, nego povremeno tijekom godine neovisno o sezoni cvjetanja, a ponekad su doista cjelogodišnji uz promjene u intenzitetu simptoma; simptomi se pojavljuju ovisno o tome kada i s kojim alergenom osoba dolazi u doticaj (grinje, kućna prašina, dlaka mačke ili psa, perje, plijesni...).

Može li alergija nestati sama od sebe?

Informacija o alergenu ostaje zauvijek „zapisana“ u tijelu. Ukoliko organizam tijekom duljeg vremenskog razdoblja ne bude izložen alergenu, antitijela mogu nestati. Novi kontakt s istim alergenom može imati drugačiji klinički intenzitet, ali teoretski neće iščeznuti. Stoga je prevencija trajno izbjegavanje alergena.

Gdje se i kako testirati?

Testiranje uglavnom provode specijalizirane ustanove tj. bolnice i poliklinike za liječenje plućnih bolesti. Neka testiranja obavljaju se i u našoj Općoj bolnici u Dubrovniku. Pod pojmom "alergološko testiranje" podrazumijeva se kožno alergijsko testiranje u kojem se vrlo male količine standardiziranih otopina pročišćenih alergena apliciraju u ili na kožu te se promatra i mjeri lokalna alergijska reakcija na koži.
Testiranje se može provesti pomoću nekoliko metoda:

  1. Intradermalno, aplikacijom alergena u kožu iglom,

  2. Aplikacijom alergena grebanjem kože („scrach test“),

  3. Ubodnom metodom („prick test“),

  4. Kontaktom s kožom (test za kožne alergene-metale, formalin i sl.).


Kako liječiti ili ublažiti alergiju?

Današnja znanost ulaže ogromne napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergija. Najčešće su greške kada se bolesnik samostalno liječi uzimanjem sprejeva i kapi, a da se prije toga nije javio svom liječniku. Tek kada se alergija potvrdi, može se i liječiti ili ublažiti.

Ključni parametri za uspješno liječenje i smanjenje simptoma alergijskih bolesti:

  • edukacija bolesnika

  • izbjegavanje alergena

  • adekvatna terapija lijekovima

  • imunoterapija (hiposenzibilizacija)

Liječenje treba početi na vrijeme i treba trajati do kraja djelovanja alergena (npr. liječenje peludne hunjavice treba započeti najmanje 15 dana prije početka polinacije, a treba trajati do kraja polinacije. Neobično bitno je praćenje koncentracije peluda u zraku – vidi Peludna prognoza.  

Koji su savjeti za osobe alergične na pelud?

  • potrebno je ispitati na što točno je osoba alergična;

  • pratiti Peludnu prognozu

  • redovito uzimati terapiju propisanu od strane liječnika.

  • za vrijeme visoke koncentracije peludi na koju je osoba alergična u zraku:

    • izbjegavati boravak i provođenje fizičkih aktivnosti u području bujne vegetacije u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku;

    • izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine vani na zraku;

    • prostorije u kojima boravite provjetravajte kratko;

    • boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima;

    • ako ipak osoba mora boraviti na otvorenome, nakon povratka kući, potrebno je oprati ruke, otuširati se, oprati kosu, te presvući odjeću kako bi se spriječilo unošenje peludi u stan;

Kako mogu saznati kretanje koncentracija peludi?

Da bi se osobe alergične na pelud mogle „pripremiti“ na povećanu koncentraciju peludi na koju su alergični, naš Zavod vrši mjerenja koncentracije peludi u zraku. U našoj županiji postoji za sada jedan uređaj za sakupljanje peludnih zrnaca i on se nalazi na krovu opće bolnice na Medarevu.

Rezultate mjerenja prikazujemo u bojama semafora – to je tzv. peludni semafor, pogledaj na Peludna prognoza. Znači, zelena boja označava nisku razinu peludi u zraku, žuta umjerenu, a crvena visoku razinu. Simptome bolesti pri niskoj koncentraciji peludi u zraku imat će samo osobe izrazito osjetljive na pelud , pri umjerenoj veliki broj alergičnih osoba, a pri visokoj većina njih. Također, valja reći kako koncentracija peludi može biti i 0 (nula), što znači da dotične peludi uopće nema u zraku.

Mjere se koncentracije tri vrste peludi: pelud stabala, trava i korova. Na našem području od korova najznačajniji su drijenak, pelin i ambrozija.  Zanimljivo je reći kako peludi cvijeća ima jako malo, jer cvijeće oprašuju kukci. Kao što znamo, većina peludi javlja se u proljeće u najvećim količinama, dok su zimi te količine znatno manje.  

Kakvo je stanje u našoj županiji?

Većina biljaka stvaraju pelud u razdoblju ranog proljeća do rane jeseni, a najviše koncentracije peludi u zraku su tijekom travnja i svibnja. U našoj županiji treba spomenuti bor i čempres čija pelud doseže najviše koncentracije, zatim drijenak, maslinu i trave. Što se tiče najalergogenije biljke u Hrvatskoj – ambrozije, u našim krajevima se javlja uglavnom sporadično i nižih je koncentracija. Vrhunac polencije za ambroziju je krajem kolovoza i početkom rujna. Više o ambroziji možete pročitati na  Kontrola širenja ambrozije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Peludni kalendar

 

Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije