Učinci pušenja na zdravlje

Zadnjih desetljeća prošlog stoljeća brojne znanstvene studije ispitivale su učinke pušenja, duhanskog dima, duhana i duhanskih proizvoda na zdravlje te potvrdile činjenicu da je pušenje vodeći preventabilni (spriječivi) rizični čimbenik za obolijevanje i prijevremeno umiranje. Godine 1952. engleski liječnici R. Doll i A. B. Hill dokazali su na skupini od 40.000 liječnika uzročnu povezanost pušenja s rakom bronha i pluća, infarktom miokarda i kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti.

Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine umire više od 6 milijuna ljudi zbog neposrednog pušenja, a 890.000 zbog pasivnog pušenja. Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, pola umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine starosti te gube u prosjeku oko 20 godina života.

Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi (liječenja i rehabilitacije), predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj zajednici.

Nema organa u tijelu koji nije pogođen štetnim učincima pušenja.

1) Štetno djelovanje pušenja na svim živim stanicama organizma može se manifestirati kao nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje, razvijajući zloćudne tumore različitih sijela (rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, probavnog sustava, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, vrata maternice). Oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači.

2) Na krvnim žilama uzrokuje suženje krvnih žila, ubrzan protok krvi, povećan arterijski krvni tlak.  Zbog nedostatka kisika u srčanom mišiću, kao posljedica nedovoljnog protoka krvi kroz srčane arterije, mogu se javiti anginozni bolovi tj. bolovi u predjelu prsne kost. Zbog prekida arterijske opskrbe srca krvlju nastaje nekroza (propadanje) srčanog mišića te nastaje srčani infarkt ili infarkt miokarda. Zbog prolaznog ili trajnog poremećaja protoka krvi u moždanoj cirkulaciji, može nastati moždana ishemija i moždani udar. Ugljični monoksid iz duhanskog dima povećava propusnost stijenki krvnih žila za kolesterol te pospješuje stvaranje ateroma. Te promjene u stijenkama arterija s nakupljanjem masnih tvari u obliku ploča i razvojem ateroskleroze, pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila. Rezultat takvih promjena je pojava intermitentnih bolova u potkoljenicama uz šepanje za vrijeme hodanja (Buergerova bolest). Pušači od infarkta miokarda obolijevaju četrdeset puta učestalije od nepušača.

3) Na dišnim organima pušenje uzrokuje pojačano stvaranje sluzi, opstruktivne bolesti pluća sa suženim promjerom bronhiola i smanjenim strujanjem zraka kroz pluća, kronični bronhitis, emfizem (propadanje plućnih mjehurića s posljedičnom smanjenom površinom disanja). Oko 70-80% umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća bili su pušaci.

4) U probavnom sustavu pušenje uzrokuje smanjeno izlučivanje sline u ustima, promjene na sluznici usne šupljine (leukoplakiju), pomanjkanje apetita, žgaravicu, podrigivanje, kroničnu upalu želučane sluznice, želučani i duodenalni čir (čir dvanaesterca).

5) Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja.

6) Pušenje znatno utječe na reproduktivno zdravlje: može izostati menstrualni ciklus, nastati pobačaj, sterilnost ili impotencija. Dokazano je da žene, koje popuše više od 20 cigareta na dan, imaju tri puta veći rizik od nepolodnosti ili od izvanmaternične trudnoće.

7) Pušenje smanjuje prijenos kisika jer se ugljični monoksid, štetni sastojak duhanskog dima, 200 puta brže veže za hemoglobin (nositelj kisika) nego kisik. Zbog toga je opskrba organizma kisikom smanjena.

8) U koštano-mišićnom sustavu pušenje uzrokuje smanjenje razine kalcija i fosfora u organizmu (čije su posljedice poremećaji kalcifikacije odnosno mineralizacije kosti), osteoporozu (smanjenje količine koštanog tkiva pa je povećan rizik za nastanak prijeloma), smanjenje ili povišenje mišićnog tonusa ili kontrakcije.

Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače koji su izloženi pasivnom pušenju odnosno udisanju tog dima. Duhanski dim sadrži 70-tak različitih kemijskih tvari kancerogenog djelovanja. Tako je kod njih rizik od umiranja zbog koronarne bolesti 25% a rizik od obolijevanja od raka bronha i pluća 20-30% veći nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu. 

Nažalost, djeca su pasivni pušači zbog udisanja duhanskog dima kada se nalaze u sredini gdje se puši.

 

U usporedbi s nepušačima pušenje:

  • povećava rizik koronarne srčane bolesti i moždanog udara za 2-4 puta

  • povećava rizik za rak pluća 23 puta za muškarce i 13 puta za žene

  • povećava rizik umiranja od kronične opstruktivne bolesti pluća za 12-13 puta (npr. kronični bonhitis ili emfizem)

  • pušači u dobi 30.-40. godine imaju pet puta veću mogućnost doživjeti srčani udar nego nepušači iste dobi.

 

ODLUČITE VEĆ DANAS, IZABERITE ZDRAVLJE!

 

mr. Ankica Džono-Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva