Incidencija i mortalitet od raka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Rak je globalni javnozdravstveni problem pa je i od javnozdravstvenog značaja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ). U ovom tekstu prikazani su podaci o incidenciji (novooboljelima) i mortalitetu (smrtnosti) od vodećih sijela raka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

INCIDENCIJA

Zadnji službeni podaci Registra za rak o broju novoboljelih od raka u Hrvatskoj dostupni su za 2018. godinu pa tako i za Dubrovačko-neretvansku županiju. Te godine bilo je 412 novodijagnosticiranih slučajeva raka kod muškog spola i 318 kod ženskog (u 2017. bilo je 386 kod muškog i 337 kod ženskog spola). Grube stope incidencije imaju uzlazni trend za oba spola, a stope za muški spol veće su od stopa za ženski (slika 1).

  Slika 1. Grube stope incidencije za sva sijela raka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2001. - 2018. prema spolu

 

Najčešća sijela raka kod osoba muškog spola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2018. su prostata 20,4%, debelo crijevo i rektum 14,6% te bronh i pluća 13,3%, slika 2. U razdoblju od 2001. do 2018. godine grube stope novooboljelih od vodećih sijela raka kod osoba muškog spola pokazuju uzlazni trend, slika 3.

 

  Slika 2. Najčešća sijela raka za muški spol u DNŽ u 2018. godini

 

  Slika 3. Grube stope novooboljelih za vodeća sijela raka za muški spol u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2001. - 2018.

 

Najčešća sijela raka kod osoba ženskog spola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2018. su dojka 25,5%, bronh i pluća 11,6% te debelo crijevo i rektum 11,0% slika 4. U razdoblju od 2001. do 2018. godine grube stope novooboljelih od vodećih sijela raka kod osoba ženskog spola pokazuju uzlazni trend, slika 5.

  Slika 4. Najčešća sijela raka za ženski spol u DNŽ u 2018. godini

  

 

   Slika 5. Grube stope novooboljelih za vodeća sijela raka za ženski spol u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2001. - 2018.

  

 

MORTALITET

U 2018. godini u DNŽ umrlo je 369 osoba od raka (365 u 2017.), prosječno jedna osoba dnevno. U ukupnom broju umrlih od svih uzroka rak se nalazi na drugom mjestu iza bolesti srca i krvnih žila s udjelom od 32,9% za muški spol i 22,5% za ženski, dok je u radnoaktivnoj dobi (20-64 godine u kojoj je umrlo 209 osoba) rak vodeći uzrok smrti s udjelima od 39,3% za muškarce (53 umrle osobe) i 58,1% za žene (43 umrle osobe). U 2017. u radnoaktivnoj dobi umrlo je 205 osoba, a rak je također bio vodeći uzrok smrti s udjelima od 39,1% za muškarce (52 osobe) i 59,7% za žene (43 osobe). 

Muškarci najčešće umiru od raka bronha i pluća (25,9%), raka debelog crijeva i rektuma  (18,4%) te raka prostate (8,8%), slika 5. Kod žena vodeći uzrok smrti među malignim bolestima je rak bronha i pluća s udjelom od 21,3%, rak dojke (14,9%) te debelog crijeva i rektuma (11,3%), slika 6.

  Slika 5. Vodeća sijela raka kao uzroci smrti kod muškaraca u DNŽ u 2018. godini

 

   Slika 6. Vodeća sijela raka kao uzroci smrti kod žena u DNŽ u 2018. godini

 

Slika 7. Standardizirane stope incidencije i smrtnosti od svih sijela raka prema spolu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (Službeni podaci za novooboljele osobe još nisu dostupne za 2017. i 2018. godinu.)

Svi rizični čimbenici za nastanak određenog sijela raka ne mogu se u potpunosti izbjeći. Međutim cijepljenjem i odabirom načina življenja (Europski kodeks protiv raka), može se smanjiti njihov utjecaj na zdravlje. U tome može i mora doprinjeti svaka osoba ponaosob. Lokalne, regionalne i nacionalne politike su oni čimbenici u društvu koji donose odluke, strategije i razne akcijske planove te moraju omogućiti i osigurati kvalitetno i zdravo okruženje i provedbu preventivnih aktivnosti uz aktivno sudjelovanje brojnih drugih stručnjaka i institucija. Danas se, zahvaljući napretku tehnologije i znanstvenom doprinosu određena sijela raka mogu otkriti u lokaliziranom stadiju, što znači uspješnije liječenje pa i izlječenje oboljeloga. To rano otkrivanje raka omogućeno je kroz provedbu nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva, koji se provode u Hrvatskoj, ali i drugim redovitim preventivnim pregledima kao što je npr. redoviti ginekološki pregled i PAPA-testiranje, pregledi madeža na koži. Naravno, da osobe koje imaju naročito visoki rizik za nastanak određenog raka moraju posebno skrbiti za svoje zdravlje i ranije početi s preventivnim pregledima. Dakle, odgovornost za zdravlje, pa tako i za rano otkrivanje bolesti, ima svaki pojedinac kao i zajednica u cjelini. Tek nakon toga mogu se očekivati bolji zdravstveni ishodi i zdravija populacija.

 

Izvor podataka:

Državni zavod za statistiku, Umrli prema uzroku smrti (detaljna klasifikacija), spolu i starosti za Dubrovačko-neretvansku županiju u 2018., DEM-2, Zagreb, 2019. (zadnji dostupni podaci)

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Registar za rak Republike Hrvatske.

Obrada

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Služba za promicanje zdravlja