Cijepljenje protiv sezonske gripe 2018./2019.

Cijepljenje protiv gripe za sezonu 2018./2019. u Hrvatskoj započinje 7. studenog 2018. u ambulantama izabranih liječnika obiteljske medicine, pedijatara i Odjelima za epidemiologiju zavoda za javno zdravstvo. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji zbog distribucije cjepiva većina cjepitelja započeti će sa cijepljenjem tijekom tjedna 7.-9.11.2018.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) nabavio je za potrebe Dubrovačko-neretvanske županije 6.000 doza cjepiva protiv gripe. Količina cjepiva je procijenjena na temelju odaziva na cijepljenje u prethodnoj sezoni (2017./2018.). Ovosezonsko trovalentno cjepivo koje je osigurano za cijepljenje rizičnih skupina u skladu je s preporukama Svjetske  zdravstvene organizacije i EU-a za sezonu 2018./2019. odnosno sadrži dva podtipa virusa gripe A i jedan tip virusa gripe B. Naime, djelatne tvari cjepiva su površinski antigeni virusa gripe sljedećih sojeva:

  • A/Michigan/45/2015 (H1N1)pdm09-sličan soj
  • A/Singapore/INFIMH-16-0019/2016 (H3N2)-sličan soj
  • B/Colorado/06/2017-sličan soj (B/Victoria/2/87 linija).

Za koga je cjepivo namijenjeno ?

Kategorije za koje preporučujemo cijepljenje su ove:

  • osoba životne dobi 65 godina i starije
  • štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu)
  • pacijenti s kroničnim oboljenjima posebice oboljenjima srca i pluća uključujući i djecu, a posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama
  • odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes melitus), kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju)
  • djeca i adolescenti (6 mjeseci do 18 godina) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz influencu)
  • u slučaju da se neka od osoba za koju je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima trebaju cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, npr. kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.
  • djelatnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika
  • zdravstveni djelatnici
  • trudnice nakon prvog tromjesečja trudnoće, koje imaju kronične bolesti

Prema odluci HZZO-a, kategorije za koje je cijepljenje protiv gripe besplatno su: osobe starije od 65 g., kronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari i transplantirani) i zdravstveni radnici. Ukoliko preostane određena količina cjepiva  nakon cijepljenja ovih kategorija prema odluci HZZO-a mogu se cijepiti osobe koje su izvan besplatnog preventivnog programa cijepljenja protiv gripe. Trošak cijepljenja iznosi 20,00 kuna po dozi cjepiva.

Gdje se mogu cijepiti ?

Cijepljenje odraslih se provodi kod izabranih liječnika obiteljske medicine, a djece u pedijatrijskim ambulantama svojih izabranih pedijatara.

Zdravstveni djelatnici mogu se cijepiti u Odjelima za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo.

Zašto se cijepiti protiv gripe?

Cijepljenje protiv gripe je najbolji način kako smanjiti rizik od bolesti i komplikacija gripe kod osoba koje zbog zdravstvenog stanja ili poodmakle dobi imaju povećan rizik od komplikacija. Isto tako cijepljenjem protiv gripe osim osobne zaštite možete zaštiti od gripe ili smanjiti mogućnost da prenesete gripu na drugu osobu, posebno na one kojima gripa može biti ozbiljna bolest s komplikacijama, a ne mogu se cijepiti zbog nekih razloga.

Tko se ne smije cijepiti?

a) Trajne kontraindikacije za cijepljenje:

  • preosjetljivost na bilo koji sastojak cjepiva (npr. jaja, pileći proteini, formaldehid, gentamicin)
  • teška nuspojava nakon ranije primjene cjepiva protiv gripe

b) Privremena kontraindikacija za cijepljenje

  • akutna infekcija
  • povišena tjelesna temperatura

Koje su moguće neželjene nuspojave nakon cijepljenja ?

Kao i ostala cjepiva i cjepivo protiv gripe može uzrokovati nuspojave. One su uglavnom blage i ne utječu znatno na zdravlje cijepljene osobe.
Blage reakcije (bolnost, crvenilo ili oteklina na mjestu cijepljenja; vrućica, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima) javljaju se ubrzo nakon cijepljenja i traju 1-2 dana.
Teške reakcije mogu nastati zbog alergije na cjepivo što je izuzetno rijetko a nastupe nekoliko minuta nakon cijepljenja. Izuzetno je malen rizik nastanka Guillain-Barre sindroma (1-2 slučaja na milijun cijepljenih osoba). Zapravo je znatno veći rizik za nastanak Guillain-Barre sindroma nakon oboljenja od gripe nego nakon cijepljenja. Ostale vrlo rijetke nuspojave mogu biti neuralgija, parestezija, febrilne konvulzije, neurološki poremećaji kao što su encefalomijelitis i neuritis, vaskulitis, generalizirane kožne reakcije. U slučaju pojave bilo koje od ovih nuspojava treba se obratiti svom liječniku.

Kolika je djelotvornost cjepiva ?

Nema cjepiva koje je 100% djelotvorno. Djelotvornost cjepiva protiv gripe je različita i mijenja se iz sezone u sezonu. Ovisi o tome koliko se cjepni soj virusa gripe podudara s onim sojem virusa gripe koji cirkulira među populacijom, starosti i zdravstvenom stanju cijepljene osobe te o tome cijepi li se osoba svake godine. Ukoliko se cjepni soj dobro podudara sa sojem u populaciji i radi se o zdravoj odrasloj osobi djelotvornost cjepiva se kreće u prosjeku od 70%, dok će kod starijih osoba i osoba sa kroničnom bolešću djelotvornost cjepiva biti niža, i u nekim sezonama kretati se od 20-30%. Ipak, kod osoba kojima gripa može biti ozbiljna bolest, čak i smanjenje rizika od gripe cijepljenjem za 20% je bolje nego takve osobe ostaviti necijepljene.

Kada se najbolje cijepiti ?

Idealno vrijeme za cijepljenje je prije početka sezone gripe, međutim može se cijepiti i kada je sezona gripe već u tijeku.

Kako se još čuvati od nastanka gripe ?

Uz cijepljenje svakako u borbi protiv gripe dobro je što više unositi hranom dovoljno vitamina u naš organizam, boraviti na svježem zraku, baviti se tjelesnim aktivnostima, izbjegavati zatvorene prostore i gužve, pokušati izbjegavati bliske kontakte s bolesnim ljudima, redovito prati ruke sapunom i vodom, posebno nakon kašljanja i kihanja, mogu se koristiti i dezinficijensi na bazi alkohola, prekriti nos i usta maramicom u slučaju kašljanja ili kihanja, baciti maramicu u smeće poslije korištenja, piti što više tekućine i pokušati održati kontrolu nad stresom.

Više o gripi na linku.

Miljenko Ljubić, dr. med., spec. epidemiolog

Voditelj Službe za epidemiologiju