Povišeni krvni tlak - tihi ubojica


Obično znamo različite mjere, znamo visinu, težinu, obim struka, ali i broj cipela, rezultat utakmice, jačinu motora ... Zašto ne bi znali i vrijednost krvnog tlaka? To su samo dva broja i potrebno je tek nekoliko minuta kako bi ga izmjerili.

Arterijski krvni tlak je pritisak krvi na stijenku arterije. Srce poput pumpe izbacuje krv u aortu, te preko njezinih ogranaka, arterija, arteriola i kapilara krv stiže do mišića i organa. Krvni tlak ovisi o dva čimbenika: o snazi srca, koje pumpa krv u tijelo, i o lumenu (širini) arterija.

Optimalan arterijski krvni tlak je manji od 120/80 mmHg. Mjerenjem krvnog tlaka određuju se dvije vrijednosti : sistolički, tzv. „gornji“ tlak (kada srce izbacuje krv u arterije) i dijastolički, tzv. „donji“ tlak (kada se srce opušta da bi primilo krv).

 

Klasifikacija arterijskog krvnog tlaka u osoba u dobi od 18 godina i više

Kategorija*

Sistolički tlak (mmHg)

 

Dijastolički tlak (mmHg)

Optimalan

manje od 120

i

manje od 80

Normalan

120-129

 

80-84

Visoko normalan

130-139

ili

85-89

Hipertenzija ili povišeni krvni tlak

Stupanj I

140-159

ili

90-99

Stupanj II

160-179

ili

100-109

Stupanj III

180 i više

ili

110 i više

Izvor: ESH (Europsko društvo za hipertenziju) i ESC (Europsko kardiološko društvo).

*Kada vrijednosti sistoličkoga i dijastoličkoga tlaka ulaze u različite kategorije, koristi se viša kategorija za klasifikaciju hipertenzije.

 

Povišeni arterijski krvni tlak ili arterijska hipertenzija je kronična (dugotrajna) bolest kod koje je trajno povišen sistolički tlak (iznad 140 mmHg) i/ili dijastolički (iznad 90 mmHg).  U više od 95% slučajeva povišenog krvnog tlaka uzrok je nepoznat, tzv. primarna ili esencijalna hipertenzija, a u manje od 5% uzrok je poznat (suženje bubrežne arterije, upale bubrežnog tkiva i dr.), i to je tzv. sekundarna hipertenzija. Bez obzira na uzrok nastanka arterijske hipertenzije, bolest najčešće traje godinama, bez prisutnih tegoba, iako cijelo vrijeme povišeni krvni tlak oštećuje vitalne organe. 

Međutim, poznati su čimbenici koji povećavaju rizik razvoja hipertenzije:

  • prekomjerna tjelesna težina i pretilost (gojaznost),
  • pušenje,
  • nedovoljna tjelesna aktivnost,
  • nezdrava (uglavnom masna i slana) prehrana,
  • prekomjeran unos soli,
  • prekomjeran unos alkohola, stres. 

U rizičnu skupinu spadaju i osobe gdje postoji obiteljska sklonost ili osobe koje uzimaju kontraceptivne lijekove.

Prvi simptomi (jutarnje glavobolje u zatiljku, vrtoglavica, umor, promjene vida, smetenost i dr.) javljaju se kada se razviju komplikacije (oštećenja vitalnih organa: srca, mozga, bubrega), pa do postavljanja dijagnoze povišenog krvnog tlaka prođe prosječno 10-20 godina. Iz tih se razloga hipertenzija često zove i „tihi ubojica“. Stoga je vrlo važno redovito kontrolirati krvni tlak.

Hipertenzija povećava rizik za nastanak srčanog infarkta, zatajenja srca, moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće i dr. Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju 4 puta veći rizik od nastanka srčanog infarkta i 7 puta veći rizik od nastanka moždanog udara nego osobe s normalnim tlakom. Sve ove komplikacije dovode do visokog stupnja nesposobnosti za rad, pa je to još jedan veliki razlog za mjerenje krvnog tlaka, pravovremeno otkrivanje povišenih vrijednosti i odgovarajuće liječenje.

 

Preporuke za očuvanje krvnog tlaka

Moždani udar

 

mr. Ankica Džono-Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva