Česta pitanja o cijepljenju

Što je cijepljenje?

Cijepljenje je unošenje antigena u organizam sa svrhom stvaranja protutijela, u svrhu zaštite od određene zarazne bolesti, bez da ste oboljeli od nje. Antigeni su specifična strana tijela koja izazivaju imunološki odgovor organizma. Protutijela su proizvodi limfocita, obrambenih stanica organizma, koja ciljano uništavaju mikroorganizme.

Zašto je cijepljenje važno?

Javnozdravstveni programi masovnog cijepljenja doveli su do kontrole zaraznih bolesti protiv kojih se cijepi. Cijepljenje spada među najveće medicinske uspjehe 20. stoljeća i cijepljenjem je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u povijesti. Cijepljenjem ne štitimo samo osobu koju smo cijepili, već dovoljno velikim obuhvatom sprječavamo pojavu epidemije (pogledajte odgovor na pitanje „Što je kolektivna imunost?“).

Što se postiglo cijepljenjem?

Masovnim cijepljenjem i stvaranjem kolektivne imunosti eradicirane (eliminacija bolesti i uzročnika, prekid svake zaraze) su velike boginje u svijetu, a dječja paraliza je eradicirana iz svih zapadnoeuropskih zemalja. Sustavno i planski u Hrvatskoj se masovno cijepi više od 50 godina. U Hrvatskoj je provedbom Programa obaveznog cijepljenja postignuta eliminacija difterije (posljednji oboljeli 1974.) i dječje paralize (posljednji oboljeli 1989.). Smanjenje broja oboljelih od tuberkuloze je 84%, tetanusa 93%, hripavca i parotitisa 99%, morbila i rubeole >99%.  

Bolest

Prosječni godišnji broj oboljelih

Smanjenje (%)

Petogodišnje razdoblje prije ili u vrijeme uvođenja cjepiva

Zadnje petogodišnje razdoblje

(2012.-2016. g.)

Difterija

1.133

0

100

Tetanus

186

1

99

Hripavac

7.393

96

99

Dječja paraliza

219

0

100

Ospice

15.183

46

>99

Rubeola

11.248

1

>99

Zaušnjaci

8.569

46

99

Tuberkuloza

13.785

514

96

Hepatitis B akutni

224

52

77

Hib invazivna bolest

meningitis i sepsa u djece do 5 g.

18

<1

>99

 

Što su cjepiva?

Cjepiva su biološki preparati koji nas štite od opasnih i potencijalno smrtonosnih bolesti. Za razliku od većine lijekova koji djeluju na već nastalu bolest, cjepiva sprječavaju nastanak određene zarazne bolesti. Način na koji cjepiva djeluju su taj da ona potiču proizvodnju protutijela koja su specifična za točno određene uzročnike ili njihove toksine. U cjepivima su antigeni najčešće dijelovi mikroorganizama, cijeli mrtvi ili oslabljeni mikroorganizmi ili njihovi toksini. Većina cjepiva daje se putem štrcaljke i igle, no neka se daju oralno (piju se) ili u obliku nosnog spreja.

Koje vrste cjepiva postoje?

Postoji nekoliko vrsta cjepiva: živa oslabljena cjepiva (npr. cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole), mrtva (inaktivirana) cjepiva (npr. cjepivo protiv dječje paralize – IPV), toksoidna cjepiva (inaktivirani toksini, npr. cjepivo protiv tetanusa) te subunit, polisaharidna, rekombinantna i konjugirana cjepiva (npr. cjepivo protiv hepatitisa B).

Kako se kontroliraju cjepiva?

Cjepiva koja su u upotrebi u Hrvatskoj su prošla sva potrebna klinička ispitivanja, registrirana su, a prije nego što su ušla u upotrebu u Hrvatskoj, korištena su godinama u brojnim zemljama Europe i ostatka svijeta i još uvijek su u upotrebi. Ona cjepiva koja se uvedu u upotrebu u Hrvatskoj se kontinuirano evaluiraju putem praćenja epidemiološke situacije i evaluacije provedbe Programa cijepljenja (koja uključuje i praćenje nuspojava) i kontinuirano se uspoređuje odnos koristi i štete, te se prema potrebi mijenja Program cijepljenja.

Što je imunitet?

Imunitet označava zaštitu od određene bolesti. Ako je netko imun na neku bolest, to znači da neće oboljeti u slučaju kontakta s uzročnikom. Imunološki sustav djeluje na tri razine:

  1. Prepoznaje uzročnika bolesti (bakteriju, virus i dr.) kao strano tijelo (koje ne pripada našem tijelu).
  2. Na to odgovara proizvodnjom posebnih proteina koja zovemo protutijela koja pomažu u uništavanju uzročnika. Naš imunološki sustav većinom ne uspijeva dovoljno brzo reagirati i spriječiti nastanak zarazne bolesti.
  3. Naš organizam pamti uzročnika s kojim je došao u susret i kako ga uništiti. Na taj način, ako bilo kada kasnije dođemo u dodir s tim istim uzročnikom, naš imunološki sustav ga ovaj put brzo uništava.

Što je to kolektivna imunost (eng. herd immunity)?

Osim individualne zaštite koju postižemo cijepljenjem, dovoljnim obuhvatom populacije postižemo kolektivnu imunost. Ona se odnosi na bolesti koje se prenose s čovjeka na čovjeka, te ako procijepimo barem 95% populacije, prijenos bolesti će biti prekinut – imuni pojedinci će zaštititi neimune, tj. neće doći do pojave epidemije.

Što je to kalendar cijepljenja?

Provedbeni program obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj, poznat kao kalendar cijepljenja donosi se temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, NN 113/17) i Pravilnika o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi (NN 103/13).

Kalendar cijepljenja možete pronaći na linku.

Koje su medicinske kontraindikacije za primjenu cjepiva (kada se cjepivo ne smije primijeniti)?

Opće kontraindikacije za sva cijepljenja su:

  1. Akutne bolesti
  2. Febrilna stanja
  3. Preosjetljivost na sastojke cjepiva
  4. Teže nepoželjne reakcije pri prethodnoj dozi cjepiva,

       a za živa atenuirana virusna cjepiva još i:

  • stanje oslabljene imunosti
  • trudnoća

 Posebne kontraindikacije su:

  1. Za BCG cjepivo protiv tuberkuloze – oštećenje staničnog imuniteta zbog HIV infekcije.
  2. Za cjepivo protiv pertusisa (hripavca) – evolutivne bolesti središnjeg živčanog sustava (nekontrolirana epilepsija, progresivna encefalopatija).

Kontraindikacije mogu biti trajne ili privremene.

Ako postoji privremena kontraindikacija (febrilno stanje), cijepljenje će se naknadno obaviti.

Koje nuspojave mogu izazvati cjepiva?

Odgovor možete pronaći na linku.

Hoće li davanje više cjepiva istovremeno ili davanje kombiniranih cjepiva (npr. „6 u 1“) povećati rizik od nuspojava i preopteretiti imunološki sustav?

Brojne studije provedene kako bi ispitale učinke davanja raznih kombinacija cjepiva istovremeno su pokazale kako su cjepiva jednako učinkovita i sigurna u kombinaciji kao i ona pojedinačna. Postoje dva praktična razloga za primjenu nekoliko cjepiva istodobno – želimo cijepiti djecu što ranije, kako bi ih zaštitili, a time smanjujemo broj posjeta liječniku, štedimo roditeljima vrijeme i novac, a i manje je traumatično za dijete. Imunološki sustav djece svakodnevno dolazi u kontakt s puno većim brojem stranih tijela (antigena) negoli ih ima u bilo kojem cjepivu. Što se tiče opterećenosti imunološkog sustava, cijepljenje je samo „kap u moru“ i ne predstavlja nikakav problem.

Video isječci

Pregledaj sve

Misao dana

Čovjek uvijek pronađe ono što traži, dobro ili zlo, probleme ili rješenja.

-John M. Templeton

Prognoza

Izvor: DHMZ