Povišeni krvni tlak - tihi ubojica

Obično znamo različite mjere, znamo visinu, težinu, obim struka, ali i broj cipela, rezultat utakmice, jačinu motora ... Zašto ne bi znali i vrijednost krvnog tlaka? To su samo dva broja i potrebno je tek nekoliko minuta kako bi ga izmjerili.

Što je krvni tlak?

Arterijski krvni tlak je pritisak krvi na stijenku arterije. Srce poput pumpe izbacuje krv u aortu, te preko njezinih ogranaka, arterija, arteriola i kapilara krv stiže do mišića i organa. Krvni tlak ovisi o dva čimbenika: o snazi srca, koje pumpa krv u tijelo, i o lumenu (širini) arterija.

Optimalan arterijski krvni tlak je manji od 120/80 mmHg. Mjerenjem krvnog tlaka određuju se dvije vrijednosti: sistolički, tzv. „gornji“ tlak (kada srce izbacuje krv u arterije, srčana kontrakcija) i dijastolički, tzv. „donji“ tlak (kada se srce opušta da bi primilo krv, mirovanje srca između dva otkucaja).

Klasifikacija arterijskog krvnog tlaka u osoba u dobi od 18 godina i više

Izvor: ESH (Europsko društvo za hipertenziju) i ESC (Europsko kardiološko društvo).

*Kada vrijednosti sistoličkoga i dijastoličkoga tlaka ulaze u različite kategorije, koristi se viša kategorija za klasifikaciju hipertenzije.

Što je hipertenzija?

Povišeni arterijski krvni tlak ili arterijska hipertenzija je kronična (dugotrajna) bolest kod koje je trajno povišen sistolički tlak (iznad 140 mmHg) i/ili dijastolički (iznad 90 mmHg). U više od 95% slučajeva povišenog krvnog tlaka uzrok je nepoznat, tzv. primarna ili esencijalna hipertenzija, a u manje od 5% uzrok je poznat (suženje bubrežne arterije, upale bubrežnog tkiva i dr.), i to je tzv. sekundarna hipertenzija. Bez obzira na uzrok nastanka arterijske hipertenzije, bolest najčešće traje godinama, bez prisutnih tegoba, iako cijelo vrijeme povišeni krvni tlak oštećuje vitalne organe. 

Koji su rizični čimbenici za hipertenziju?

Čimbenici koji povećavaju rizik nastanka hipertenzije mogu biti promjenjivi i nepromjenjivi.

Promjenjivi rizični čimbenici su: nezdrava prehrana (prekomjeran unos soli, prehrana bogata zasićenim mastima i transmasnim kiselinama, nedovoljan unos voća i povrća), nedovoljna tjelesna aktivnost, konzumacija duhana i alkohola te prekomjerna tjelesna masa i pretilost (gojaznost).

Nepromjenjivi rizični čimbenici su: obiteljska anamneza hipertenzije, dob preko 65 godina i koegzistirajuće bolesti poput dijabetesa ili bolesti bubrega.

Koji su simptomi hipertenzije?

Do pojave prvih simptoma i postavljanja dijagnoze povišenog krvnog tlaka prosječno prođe 10 godina (a može i više) i osobe nisu svjesne svog zdravstvenog stanja. Iz tih se razloga hipertenzija zove i „tihi ubojica“ te je vrlo važno redovito kontrolirati krvni tlak kako bi se što ranije otkrila bolest.

Prvi simptomi, koji se najčešće javljaju, su jutarnje glavobolje u području zatiljka, krvarenje iz nosa, vrtoglavica, umor, promjene vida, zujanje u ušima, smetenost, nepravilan srčani ritam i drugo. Javljaju se kada su već prisutne komplikacije odnosno oštećenja srca, mozga, bubrega, krvnih žila.

Koje su komplikacije neliječene hipertenzije?

Hipertenzija povećava rizik za nastanak srčanog infarkta, zatajenja srca, moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće i dr. Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju 4 puta veći rizik od nastanka srčanog infarkta i 7 puta veći rizik od nastanka moždanog udara nego osobe s normalnim tlakom. Sve ove komplikacije dovode do visokog stupnja nesposobnosti za rad, pa je to još jedan veliki razlog za mjerenje krvnog tlaka, pravovremeno otkrivanje povišenih vrijednosti i odgovarajuće liječenje.

Preporuke za očuvanje krvnog tlaka

Moždani udar

mr. Ankica Džono-Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva