Ljetne vrućine i posljedice

Prema podacima Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda za Hrvatsku, srednje godišnje temperature zraka u 2013. godini bile su više od prosjeka (1961.-1990.), a temperaturne prilike u najvećem dijelu zemlje bile su u kategoriji "ekstremno toplo", za razliku od 2010. godine kada su temperaturne prilike zemlje bile u kategoriji "vrlo toplo". Prema predviđanjima stručnjaka i ovo ljeto nas očekuju valovi izrazitih vrućina. Visoke temperature, povećana vlažnost zraka, jaka sunčeva svjetlost, neugodni ubodi i ujedi insekata i životinja su opasni za organizam, a pogotovo za onaj oslabljen brojnim bolestima.

 

Do stvaranja topline u tijelu dolazi iz okoliša i metabolizma. Otpuštanje topline iz tijela se odvija preko kože, isijavanjem, znojenjem (isparavanjem) i konvekcijom (prijenos topline kroz tjelesne tekućine). Svaki od navedenih načina ovisi o temperaturi i vlažnosti okoliša.

 

Toplinski poremećaji su posljedica kombinacije povećanog unosa i smanjenog otpuštanja topline. Učinci se vide u nemogućnosti zadovoljenja povećanih potreba srčanožilnog sustava, dehidraciji, poremećaju elektrolita i kod primjene nekih lijekova.

 

Navest ćemo najčešće poremećaje izazvane visokim temperaturama okoline koji imaju posljedice na zdravlje:

 

Toplinski osip

Nastaje prekomjernim znojenjem prilikom toplog, vlažnog vremena. Najčešće se javlja kod male djece na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na laktovima. Prva pomoć sastoji se u hlađenju zahvaćenih mjesta tuširanjem mlakom vodom, i boravkom u sjenovitim mjestima ili prozračnim, klimatiziranim prostorima. Ne preporuča se nanošenje krema na zahvaćeno područje. Dovoljno ga je održavati suhim (može se upotrijebiti dječji puder).

 

Toplinski grčevi

Bolni grčevi mišića koji najčešće zahvaćaju ruke, noge ili mišiće trbuha, javljaju se uslijed napornog fizičkog rada. Osobe koje se obilnije znoje tijekom fizičkih aktivnosti i pri velikim vrućinama sklonije su razvijanju grčeva. Prva pomoć sastoji se u prestanku obavljanja svih aktivnosti, ukoliko radite naporan fizički rad i mirovanjem u sjenovitom području ili klimatiziranoj prostoriji. Pijte vodu, prirodne negazirane voćne sokove. Nikako alkohol! Nastavite mirovati i nekoliko sati nakon pojave grčeva jer se može razviti toplinska iscrpljenost ili toplinski udar. Ukoliko toplinski grčevi traju dulje od 1 sata, a poduzeli ste navedene mjere prve pomoći, bolujete od srčanih bolesti ili ste na prehrani s niskom količinom soli, obavezno se javite svome liječniku i zatražite medicinsku pomoć.

 

Toplinska iscrpljenost

Zdravstveni poremećej koji se razvija i nekoliko dana nakon izlaganja visokim temperaturama, ukoliko je unos tekućine bio nedovoljan. Najosjetljivije su starije osobe, osobe s povišenim krvnim tlakom, te osobe koje su izložene jakim fizičkim naporima kod velikih vrućina (radnici na otvorenim gradilištima, poljoprivrednici...). Simptomi koji upozoravaju na toplinsku iscrpljenost su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i povraćanje, mišićni grčevi, blijeda, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani, slabi puls i ubrzano površno disanje i nesvjestica. Prva pomoć kod toplinske iscrpljenosti sastoji se od navedenog:

 

  • Piti puno tekućine (voda, bezalkoholni i negazirani napici)
  • Odmarati se u  sjenovitom ili klimatiziranom prostoru
  • Tuširati se mlakom vodom
  • Nositi laganu odjeću i obuću

 

Iz toplinske iscrpljenosti lako se možete razviti toplinski udar. Ukoliko se navedeni simptomi pojačavaju ili traju dulje od 1 sat obavezno potražite liječničku pomoć.

 

Toplinski udar

Ukoliko se ne prepozna na vrijeme, toplinski udar može dovesti do težih oštećenja organizma, pa i do smrti. On predstavlja najteži zdravstveni poremećaj koji može biti uzrokovan visokim ljetnim temperaturama i vrućinom, uslijed gubitka kontrole organizma nad regulacijom tjelesne temperature i nesposobnošću hlađenja putem znoja. Simptomi toplinskog udara su slijedeći: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzani puls, izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40°C unutar 10-15 minuta) i gubitak svijesti. Postupak kod zbrinjavanja unesrećenog je slijedeći:

 

  • Odmah pozovite medicinsku pomoć ili hitnu službu (194),
  • Unesrećenu osobu prenesite u hlad u vodoravan položaj i podignite noge u visini kukova,
  • Skinite unesrećenome odjeću, stavite hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone, prskajte hladnom vodom i hladite lepezama, ventilatorom i slično,
  • Kontrolirajte tjelesnu temperaturu i snizite je ispod 38°C (bez lijekova),
  • Osobu bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj,
  • Unesrećenik ne smije piti alkohol i gazirane napitke!

 

 

Pripremila

mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva