Kompulzivno prejedanje

Prva asocijacija na pojam kompulzivnog prejedanja je pretila osoba, no to nije uvijek tako. Osobe koje pate od kompulzivnog prejedanja često imaju višak kilograma, no mogu biti normalne kilaže ili čak imati i manje kilograma nego što je idealno za njih. U današnje vrijeme, kada se naglasak kroz medije stavlja na izgled i potrebu održavanja savršene tjelesne figure, osobe koje pate od bilo kojeg oblika poremećaja hranjenja osjećaju snažniji i dublji sram zbog svog izgleda. Teže se odluče progovoriti o svome problemu zbog straha od osude i nerazumijevanja okoline.

            Poremećaj kompulzivnog prejedanja najčešće se javlja kroz adolescenciju ili u ranim dvadesetim godinama, iako je moguće da se razvije u bilo kojoj dobi. Ovaj poremećaj se češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Kod muškaraca je poremećaj kompulzivnog prejedanja najčešći od svih poremećaja hranjenja.

            Kompulzivno prejedanje uključuje prekomjerno konzumiranje hrane u kraćim vremenskim intervalima, čak i onda kada osoba nije gladna. Vrlo često su takve epizode prekomjernog unosa hrane, potaknute emocionalno stresnim događajem. Dok osoba unosi velike količine hrane u sebe, može osjećati olakšanje ili smanjenje stresa, no kasnije se neizostavno javlja osjećaj krivnje ili srama. Vrlo važno je naglasiti kako osobe s ovim poremećajem ne planiraju namjerno pojesti velike količine hrane. Takva ponašanja nisu uvijek praćena ugodom jedenja, već se osoba najčešće osjeća vrlo uznemireno za vrijeme takvog ponašanja. Čak i kada osoba želi prestati jesti toliku količinu hrane, ne uspijeva prestati. Ponekad ljudi opisuju kako uopće nisu svjesni svog ponašanja, kako su imali osjećaj odvojenosti od sebe ili kako se jednostavno ne mogu sjetiti što i koliko su pojeli za vrijeme takvih epizoda.           

               

Dijagnostički kriteriji: (https://www.nationaleatingdisorders.org/learn/by-eating-disorder/bed)

  • Ponavljajuće epizode prejedanja koje uključuju: jedenje u određenim periodima (npr svako 2 sata) veću količinu hrane nego je uobičajeno za druge ljude u sličnim situacijama. Osjećaj nedostatka kontrole nad jedenjem tijekom trajanja takve epizode (osjećaj da osoba ne može prestati jesti, ne može kontrolirati količinu, kao ni hranu koju konzumira).
  • Epizoda prejedanja uključuje: puno brže jedenje nego je to uobičajeno, jedenje do osjećaja neugodne pretrpanosti, jedenje velike količine hrane unatoč izostanku fizičkog osjećaja gladi, jedenje u samoći zbog osjećaja srama pred drugima uslijed količine pojedene hrane, osjećaj gađenja prema sebi, depresivnog raspoloženja ili velike krivnje nakon takve epizode.
  • Izražena uznemirenost koja je prisutna i nakon epizode prejedenja.
  • Prejedanje se pojavljuje učestalo, najmanje jednom tjedno tijekom tri mjeseca.
  • Prejedanje nije povezano s upuštanjem u neprimjerene oblike kompenzatornih ponašanja poput pražnjenja (namjerno izazvanog povraćanja ili upotreba laksativa i diuretika), što je slučaj kod bulimije.

 

Vrlo bitno je razumjeti da kompulzivno prejedanje, kao i drugi oblici poremećaja hranjenja, nisu vezani samo uz hranu, zbog čega se i smatraju psihijatrijskim poremećajima. 

Točan uzrok razvoja poremećaja kompulzivnog prejedanja još uvijek nije zasigurno utvrđen, ali uključuje više rizičnih faktora:

  • Genetika: sklonost razvoju ovog poremećaja prenosi se genetski no različiti stresni životni događaji mogu pokrenuti razvoj poremećaja (razvod, gubitak bliske osobe, gubitak posla i sl.).
  • Obitelj: promatranje ponašanja i navika jedenja od strane drugih bliskih ljudi može utjecati na razvoj bilo kojeg poremećaja hranjenja.
  • Depresija: kada osoba ima dijagnosticiranu depresiju vjerojatnije je da će imati i epizode kompulzivnog prejedanja. Istraživanja su pokazala kako gotovo 50% ljudi koji imaju dijagnosticiran poremećaj kompulzivnog prejedanja imaju i dijagnosticiranu depresiju. Istraživači međutim nisu sigurni potiče li depresija razvoj poremećaja kompulzivnog prejedanja ili je obrnuto.
  • Nisko samopoštovanje: vrlo često osobe koje imaju problem kompulzivnog prejedanja nisu zadovoljne svojim izgledom. Sliku o svom tijelu temelje na mišljenju drugih ljudi, ili se uspoređuju s fotografijama modela s televizije ili interneta. Nisko samopoštovanje može voditi do razvoja kompulzivnog prejedanja, nakon kojeg osjećaju sram i krivnju jer su pojeli previše, što dodatno pogoršava njihovu sliku o sebi.
  • Ekstremne dijete: ponekad pokušaj gubitka kilograma može voditi razvoju ovog poremećaja. To je posebno slučaj kada osobe provode rigorozne i nezdrave dijete. Neuspjeh u skidanju kilograma može voditi većem osjećaju krivnje i potaknuti kompulzivno prejedanje.

 

Kompulzivno prejedanje je mentalna bolest, a promjene u emocijama i ponašanju su vrlo često primjetne i prije nego se uoče tjelesne promjene. Ponašajni i emocionalni simptomi mogu biti sljedeći:

  • kupovanje velikih količina hrane,
  • organiziranje života oko epizoda kompulzivnog prejedanja,
  • gomilanje hrane,
  • ubrzano jedenje,
  • jedenje i kada osoba nije gladna,
  • jedenje do osjećaja nelagode,
  • izbjegavanje jedenja pred drugima,
  • socijalno povlačenje i izoliranje,
  • iritabilnost,
  • promjene raspoloženja,
  • kompromitiranje planova obrazovanja ili zaposlenja,
  • provođenje jako puno vremena u razmišljanju o hrani,
  • osjećaj gubitka kontrole vezano uz hranu ili hranjenje,
  • osjećaj anksioznosti ili napetosti, posebno kod jedenja pred drugima,
  • nisko samopoštovanje i samopouzdanje,
  • osjećaji srama i krivnje nakon prejedanja,
  • drugi mentalni poremećaji poput depresije ili anksioznosti.

 

Kompulzivno prejedanje je povezano i s brojnim zdravstvenim poteškoćama i bolestima. Otprilike 50% osoba je pretilo, a pretilost sama po sebi povećava rizik od srčanog i moždanog udara, dijabetesa i poteškoća s krvnim tlakom. Istraživanja su pokazala da su ljudi s dijagnosticiranim poremećajem kompulzivnog prejedanja općenito pod većim rizikom razvoja zdravstenih poteškoća nego osobe koje su samo pretile bez postavljene dijagnoze poremećaja kompulzivnog prejedanja. Najčešći zdravstveni problemi povezani s ovim poremećajem su umor, poteškoće spavanja, nadutost, konstipacija, bolovi u trbuhu, poteškoće s kožom, kronična bol, astma, sindrom iritabilnog crijeva. Kod žena su moguće poteškoće s plodnošću i održavanjem trudnoće kao i razvoj policističnih jajnika.

Kako biste provjerili imate li poremećaj kompulzivnog prejedanja odgovorite na sljedeća pitanja:

  • Osjećate li da jedete izvan vaše kontrole?
  • Razmišljate li stalno o hrani?
  • Jedete li u tajnosti?
  • Jedete li dok vam ne postane loše?
  • Jedete li kako biste zaboravili na brige, otpustili stres ili se utješili?
  • Osjećate li se krivo ili posramljeno nakon jedenja?
  • Osjećate li nemogućnost da prestanete jesti čak i kada to želite?

Ukoliko imate više potvrdnih odgovora postoji mogućnost da imate problem s kompulzivnim prejedanjem. Potražite stručnu pomoć! Liječnik će procijeniti koliko su simptomi i poteškoće ozbiljne i u odnosu na svoju procjenu će dalje savjetovati najprimjereniji oblik tretmana. Općenito najučinkovitija terapija kod liječenja ovog poremećaja je kognitivno bihevioralna psihoterapija.

 

Savjeti kako lakše kontrolirati kompulzivno prejedanje:

  • Vodite dnevnik jedenja. To vam može pomoći da uočite u kojim situacijama vam se javlja potreba za kompulzivnim prejedanjem. Također možete povezati koji životni događaji vas potiču na to.
  • Jedite redovite obroke i međuobroke tokom dana. To će vam pomoći održavati dovoljnu razinu šećera te ćete imati manji osjećaj gladi koji bi vas mogao potaknuti na kompulzivno prejedanje.
  • Odmjerite porcije hrane. Nemojte samo uzeti veliku vrećicu čipsa ili drugih grickalica dok gledate televiziju, umjesto toga odvojite manju porciju u zdjelu. Vjerovatno ćete pojesti manje ukoliko se budete morali više puta ustajati kako bi uzeli još.
  • Razmislite zbog čega se upuštate u kompulzivno prejedanje. Jeste li možda depresivni ili anksiozni? Pronađite drugačije načine za nošenje s takvim emocijama.
  • Izbjegavajte iskušenja, nastojte ne imati u kući nezdravu hranu poput grickalica.
  • Oduprite se dosadi. Kada vam je dosadno umjesto da jedete nastojte sebe okupirati drugim aktivnostima, nazovite prijatelje, izađite u šetnju ili pronađite neki hobi.

Korištena literatura: