Održan okrugli stol povodom Hrvatskog dana borbe protiv nasilja nad ženama
Hrvatski nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u znak sjećanja na 22. rujna 1999. godine kada je na Općinskom sudu u Zagrebu suprug tijekom brakorazvodne parnice ubio tri žene, sutkinju, suprugu i njezinu odvjetnicu, te ranio zapisničarku. Za to je osuđen na maksimalnu kaznu zatvora od 40 godina.
U znak spomena na ovaj događaj 22. rujna 2014. Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije organiziralo je okrugli stol pod nazivom „Unaprjeđenje sustava podrške žrtvama nasilja“. Nasilje u obitelji ima nekoliko pojavnih oblika od ekonomskog, fizičkog, spolnog i psihičkog nasilja koje je ujedno i najteže dokazati. Zlostavljači su u najvećem broju slučajeva muškarci, zatim žene. Zlostavljanje je prisutno i među vulnerabilnim skupinama (starije osobe i osobe s invaliditetom), dok se o vršnjačkom nasilju među mladima sve više govori i kroz organizirane oblike nastave. Posljedice nasilja najviše trpe najmlađi koji kao žrtve nasilja u ranoj dobi kasnije i sami postaju zlostavljači.
Osnovni cilj ovog skupa bio je senzibiliziranje javnosti i poticanje rasprave o mogućem unaprjeđenju već postojeće suradnje između institucija i udruga civilnog društva u borbi protiv nasilja nad ženama te osiguranja dostupnosti informacija i mogućnostima zaštite žrtava nasilja.
Skupu su nazočili predstavnici institucija uključenih u Protokol postupanja u slučaju nasilja u obitelji (Protokol): Policijska uprava Dubrovačko-neretvanske županije, predstavnica prekršajnog suda u Dubrovniku, Centar za socijalnu skrb, zdravstvene institucije (obiteljska medicina, Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, Opća bolnica Dubrovnik i Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije), predstavnici iz osnovnih škola, Dubrovačke biskupije, udruge civilnog društva, grada Dubrovnika i medija.
Među okupljenima istaknuto je da najčešće prepreke procesuiranja počinitelja u slučaju nasilja nad žrtvama obiteljskog nasilja je nepovjerenje žrtava (žena) u institucije i strah od ponovnog zlostavljanja od strane počinitelja. Ukoliko žrtva ne prijavi nasilje i odustane od daljnjeg procesuiranja počinitelja, nadležne institucije nemaju na temelju čega djelovati i krug nasilja se zatvara do trenutka kada posljedice završe tragičnim ishodom. Čak i nadzor nad recidivistima (počinitelji koje ponavljaju nasilje) od strane Centra za socijalnu skrb je ograničeno na razdoblje od 6 mjeseci do godine dana što se u praksi pokazalo kao loš model praćenja dinamike odnosa u takvoj obiteljskoj zajednici.
Kao zaključak današnjeg okruglog stola istaknuta je potreba za još boljom intersektorskom suradnjom svih uključenih u ovu problematiku, informiranje žrtava nasilja o njihovim pravima i Protokolu te podizanje povjerenja u institucije čime se osigurava sigurno okruženje kako za pojedinca tako i za zajednicu u cjelosti.
Više o ovoj temi saznajte na sljedećem linku sljedećem linku
mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva
