Salmoneloza

Što je salmoneloza?

Salmoneloza jest zarazna bolest podrijetlom iz hrane,  uzrokovana bakterijom koja se zove Salmonella. Simptomi salmoneloze su proljev, vrućica i abdominalni grčevi, koji se pojavljuju  12-72 h od konzumacije zagađene hrane. Bolest obično traje 4-7 dana i kod većine oboljelih prolazi bez ikakve terapije. Međutim kod nekih pacijenata učestalost proljeva zahtjeva hospitalizaciju kako bi se spriječila dehidracija (gubitak tekućine). Kod težih oblika bolesti postoji mogućnost da salmonela iz crijeva uđe u krvotok i zarazi ostale organe i u tim slučajevima je indicirana primjena antibiotika. Teži oblici salmoneloze javljaju se kod  starijih osoba, male djece i osoba oslabljenog imuniteta.

Što je salmonela?

Salmonella je  gram-negativna štapićasta bakterija, koja pripada porodici Enterobacteriaceae (enterobakterije – crijevne bakterije). Normalno živi u probavnom sustavu životinja i ljudi (zaraženih i kliconoša). Kod ljudi izazivaju bolest, pa kažemo da su patogene za čovjeka. Rod Salmonella sadrži preko 2,500 različitih salmonela. Kod nas su najčešće S. enteritidis i S. typhimurium. Više o salmoneli.

Kako se ljudi zaraze?

Do zaraze dolazi nakon konzumacije zagađene hrane. Najrizičnije namirnice su:  sirova jaja, sirovo meso (naročito perad), kolači, sirovo mlijeko. Međutim rizična namirnica može biti bilo koja ukoliko se s njom rukovalo na nehigijenski način i/ili nije dobro toplinski obrađena. U SAD-u su zabilježeni slučajevi salmoneloza podrijetlom iz rajčica, dinja, manga, papaja, maslaca od kikirikija. Salmonela se uništava dobrom toplinskom obradom hrane.

Kako čovjek prenosi salmonelu?

Salmonella se prenosi prljavim rukama, dakle direktnim kontaktom s hranom. Iz tog razloga se zove „bolest prljavih ruku“. Iako je rizik prijenosa salmonela veći kod zaraženih osoba i kliconoša, svaka osoba može prenijeti ovu bakteriju na hranu ukoliko ne opere ruke prije rukovanja s hranom. (Kako pravilno oprati ruke)

Kako spriječiti salmonelozu?

  • Dobrim pranjem ruku, obavezno nakon nužde, diranja sirovih namirnica
  • Dobrom toplinskom obradom hrane
  • Održavanjem higijene posuđa i pribora za rukovanje hranom
  • Odvajanjem sirovu hranu od gotove
  • Odvajanjem posuđa i opreme za rad sa sirovim i toplinski obrađenim namirnicama
  • Hranu čuvati u hladnjaku, a što kraće na sobnoj temperaturi

 

mr. Ivana Ljevaković-Musladin, dipl. ing.

Mato Lakić, dr. med. epidemiolog