Hrvatski dan osviještenosti o debljini - 16. ožujka

Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih i ekonomskih problema 21. stoljeća. To je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu koje može imati štetan učinak na zdravlje čovjeka. Pridonosi razvoju kroničnih nezaraznih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tip 2, gihta, endokrinoloških poremećaja, neplodnosti, nekih malignih bolesti i mnogih drugih. 

Posebnu pažnju treba posvetiti problemu debljine u djetinjstvu. CROCOSI istraživanje 2018./2019. koje je javnosti predstavila voditeljica istraživanja, prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, pokazalo je da je čak 35% djece dobi 8,0-8,9 godina imalo ili prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu. Debljina u djetinjstvu, osim što utječe na zdravlje i duljinu života u odrasloj dobi, utječe i na kvalitetu života te psihofizičko zdravlje. Veliku važnost treba posvetiti prevenciji nastanka debljine provodeći javnozdravstvene intervencije, edukacijama u vrtićima i školama te edukacijama roditelja. Roditelji su ključne osobe u prevenciji prekomjerne težine i debljine kod djece. Edukacije trebaju biti usmjerene prema cijeloj obitelji. U obiteljskom okruženju razvijaju se i održavaju prehrambene navike i navike tjelesne aktivnosti koje su ključne u prevenciji debljine. Stil života oblikovan u djetinjstvu obično ostaje za cijeli život.

Savjeti za roditelje

  1. Budite pozitivan primjer

Djeca uče po modelu, a roditelji su uzor svojoj djeci. Pridržavajte se i sami pravila o umjerenosti, raznolikosti i uravnoteženosti. Što je hrana koju dijete pojede tijekom dana raznolikija, dijete će unijeti više hranjivih sastojaka i osigurati neophodne hranjive tvari važne za rast i razvoj.

  1. Budite maštoviti i vizualno prilagodite obroke.

Djeca su maštovita i kreativna stoga budite i vi kreativni u prezentaciji jela. Pripremite od jela lik iz crtanog filma ili bajke, posložite raznobojno voće tako da napravite dugu na tanjuru, pripremite šareni frape od različitog voća i mlijeka. Prije posluživanja, zajednički osmislite i odaberite zanimljiv naslov jela. Djeca će lakše prihvati novu hranu i okus ako im je izgledom prihvatljiva.

  1. Uključite dijete u odabir i pripremu jela

Otiđite zajedno u  nabavu namirnica. Dok kupujete, razgovarajte o hrani i zajedno smišljajte koje jelo pripremiti, a kod kuće dopustite djetetu da sudjeluje u pripremi istog jela. Trud koje je dijete uložilo u odabir i pripremu jela vjerojatno će utjecati na želju da to jelo i proba.

  1. Ne koristite hranu kao nagradu ili kaznu

Učite djecu da je hrana dio obroka i ne koristite je u svrhu nagrade ili kazne. U suprotnom  povećavate šansu za emocionalnim prejedanjem i pretilosti u odrasloj dobi.

  1. Imajte zajedničke obroke

Vrijeme obroka bi trebalo biti vrijeme za povezivanje, uživanje i opuštanje s obitelji. Iako živimo u užurbanom svijetu, nastojte imati bar jedan zajednički obrok u danu. Bez stresa, nutkanja i prigovaranja, bez vanjskih podražaja poput televizije, telefona/mobitela koji ometaju obroke. Djeca koja ne osjećaju stres i pritisak oko hrane jedu lakše i s više veselja.

  1. Budite tjelesno aktivni

Vi ste uzor vašem djetetu. Ako  redovito provodite tjelovježbu i dijete će lakše usvojiti navike redovite tjelesne aktivnosti. Provodite zajedničke trenutke u prirodi, šetnji i igri na svježem zraku, vožnji bicikle, rola, romobila.

  1. Ne odustajte

Ako vaše dijete ne voli neku hranu, ne odustajte, pripremajte je i dalje i pokažite da u njoj uživate. S godinama mijenjaju se i preferencije prema hrani. Doći će trenutak kada će je i vaše dijete zavoljeti. Promjene u načinu prehrane i stila života uvodite postupno, nek budu primjenjive i održive. Vi postavljate temelje za zdraviju buduću generaciju.

 

Marija Vezilić, dipl.ing