Manje soli - zdravlje voli

Manje soli – zdravlje voli

Problem prekomjernog unosa soli ne odnosi se samo na odrasle već i na djecu. Navike koje djeca razviju u najranijem djetinjstvu često ostaju prisutne cijeli život, uključujući i sklonost slanoj hrani.

Koliko je soli zapravo previše?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da odrasle osobe ne unose više od 5 grama soli dnevno – što je jedna čajna žličica. Za djecu su preporuke još strože i ovise o njihovoj dobi.

Prema britanskoj javnozdravstvenoj službi (NHS), preporučene dnevne količine soli po dobnim skupinama prikazane su u tablici 1.

Tablica 1. Maksimalni preporučeni unos soli za različite dobne skupine (NHS)

Za djecu mlađu od godinu dana posebno je važno da se hrana ne soli. Svi potrebni nutrijenti dolaze iz majčinog mlijeka ili formule, a kasnije iz prirodno slanih namirnica poput povrća, mesa, jaja ili ribe.

Gdje se krije sol?

Možda ne dosoljavate puno, ali većina soli koju unosimo ne dolazi iz soljenke, već iz gotove hrane, kruha, sireva, suhomesnatih proizvoda, umaka, grickalica i industrijski obrađenih jela. U Hrvatskoj prosječan dnevni unos soli iznosi čak 9,5 grama, što je gotovo dvostruko više od preporučene količine.

Ako djeca odmalena jedu preslanu hranu, velika je vjerojatnost da će takve okuse preferirati i kasnije u životu. Dugotrajni prekomjerni unos soli povećava rizik od povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila.

Kako roditelji mogu pomoći?

Najbolji način da djeca razviju pravilne prehrambene navike je pozitivan primjer kod kuće. Evo nekoliko praktičnih savjeta koje možete lako primijeniti u svakodnevici:

• Čitajte deklaracije zajedno s djecom - naučite djecu kako prepoznati “skrivenu sol” u hrani. Ako proizvod sadrži više od 1,4 g soli na 100 g – neka to bude znak za oprez!
• Više voća i povrća uz svaki obrok - voće i povrće ne sadrže puno soli, a bogata su vlaknima, vitaminima i mineralima. Uključite ih u svaki dnevni obrok.
• Začini umjesto soli - začinsko bilje poput bosiljka, origana, mažurana ili ružmarina može obogatiti okus hrane bez potrebe za dodatnim soljenjem.
• Pazite s kruhom i pecivima - kruh je jedan od glavnih izvora soli u prehrani. Birajte integralni kruh i ograničite unos slanih peciva poput slanaca i prstića.
• Mlijeko i mliječni proizvodi su dobar izbor, ali budite pažljivi s tvrdim sirevima. Djeca trebaju unos kalcija za zdrav razvoj kostiju. Svježi sirevi, jogurt i mlijeko sadrže manji udio soli te ih mogu svakodnevno konzumirati, za razliku od tvrdih sireva koje trebaju jesti umjereno.
• Rjeđe kečap i majoneza - ovi umaci sadrže puno skrivene soli – koristite ih povremeno, ne svakodnevno.
• Ograničite slane grickalice i restoransku hranu- takva hrana treba biti iznimka, a ne pravilo.
• Prvo probajte pa tek onda dosolite - navika automatskog soljenja hrane često je nepotrebna. Naučite djecu da prvo kušaju jelo, a tek onda po potrebi dodaju malo soli.

Pravilne prehrambene navike počinju kod kuće od najranije dobi. Kao roditelji, imate ključnu ulogu u oblikovanju okusa i prehrambenih preferencija svoje djece. Umjerena konzumacija soli može značajno doprinijeti dugoročnom zdravlju vaše djece. Zapamtite – manje soli, više zdravlja!

Tereza Čabrilo, dipl.ing