Sezonske promjene hipertenzije

Javnozdravstveni značaj

Hipertenzija je jedna od vodećih preventabilnih rizičnih čimbenika za nastanak drugih kroničnih nezaraznih bolesti i prijevremene smrti. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu oko 1,28 milijardi osoba u dobi od 30 do 79 godina ima hipertenziju (1). Svaka druga osoba nije svjesna bolesti, a tek svaka peta ima hipertenziju pod kontrolom. Prema Europskoj zdravstvenoj anketi provedenoj 2019. godine u Hrvatskoj 35,8% muškaraca i 38,4% žena navelo je da ima hipertenziju (2).

Sezonske promjene krvnog tlaka imaju javnozdravstveni i klinički značaj. S jedne strane utječu na učestalost kardiovaskulanih događaja (npr. na učestalost srčanih i moždanih udara) s povećanim rizikom za prijevremene smrti, a s druge strane na povećani broj hospitalizacija i potrebu prilagodbe antihipertenzivne terapije kod liječenih hipertoničara.

 

Utjecaj promjena temperature na krvni tlak

U sustavnim pregledima i meta-analizama brojnih epidemioloških istraživanja dokazane su sezonske varijacije krvnog tlaka povezane sa sezonskim promjenama temperature okoliša pri čemu je temperatura okoliša obrnuto povezana sa sistoličkim i dijastoličkim arterijskim krvnim tlakom.  To znači više vrijednosti krvnog tlaka kad su temperature okoliša niske i niže vrijednosti krvnog tlaka kod viših temperatura okoliša. Ovaj globalni fenomen javlja se u zemljama s različitim klimatskim uvjetima bez obzira na spol i dob, kod normotenzivnih osoba i hipertoničara koji se liječe i ne liječe (3).

U korelaciji sa sezonskim promjenama krvnog tlaka dokazan je i sezonski obrazac smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti s višom smrtnosti zimi nego ljeti, a najveća smrtnost je u zemljama na srednjoj udaljenosti od ekvatora (području kojem pripadaju i zemlje Sredozemlja) (4). Sezonske varijacije sistoličkog krvnog tlaka na sjevernoj hemisferi u jednom istraživanju bile su 2,9 mmHg, a dijastoličkog 1,4 mmHg (5).

Osim promjena temperature, utvrđen je i sezonski obrazac kardiovaskularnih rizičnih čimbenika (indeksa tjelesne mase, opsega struka, razine kolesterola, triglicerida i glukoze u krvi) s višim vrijednostima zimi, što također može utjecati na povećanu sezonsku smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u zimskim mjesecima (5).

Sezonske promjene krvnog tlaka potvrđene su primjenom različitih metoda mjerenja krvnog tlaka tijekom dana tj. tijekom uredskih, kućnih i dnevnih ambulantnih mjerenja (6). Prosječni pad krvnog tlaka tijekom vrućih ljeta iznosi oko 5 mmHg za sistolički krvni tlak i 3 mmHg za dijastolički te je veći u liječenih hipertoničara i starijih osoba. Navedena meta-analiza (koja obuhvaća 47 istraživanja) nije utvrdila sezonske promjene krvnog tlaka tijekom noći što se pripisuje stabilnijim uvjetima temperature tijekom noćnog spavanja (6).

 

Utjecaj sezonskih promjena na liječenje hipertenzije

Od posebnog kliničkog značenja su sezonske varijacije krvnog tlaka kod liječenih hipertoničara. Bolesnici koji imaju dobro kontroliranu hipertenziju zimi, ljeti mogu imati značajan pad krvnog tlaka što zahtijeva smanjenje antihipertenzivnih lijekova. Nasuprot tome, osobe s dobro kontorliranom hipertenzijom tijekom ljetnih mjeseci, mogu imati značajan porast krvnog tlaka zimi i potrebu povećanja doza propisanih lijekova. Ovakve varijacije krvnog tlaka osobe mogu osjetiti kada putuju iz hladnijih krajeva u toplije i obrnuto (3). O ovim promjenama liječnici trebaju informirati bolesnike s povišenim krvnim tlakom, poticati ih na mjerenje krvnog tlaka te ih upoznati o mogućim promjenama u liječanju (pojačanog uzimanja lijekova tijekom zime i smanjenog tijekom ljeta).

 

Sezonske promjene krvnog tlaka kod osoba s određenim komorbiditetom

Sezonske promjene krvnog tlaka utvrđene su kod bolesnika s različitim komorbiditetnim stanjima, kao što je kronična bubrežna bolest i dijabetes. Ovu činjenicu treba uvijek razmotriti prilikom propisivanja antihipertenzivnih lijekova i tijekom samog liječenja povišenog krvnog tlaka. Istraživanje o utjecaju sezonskih promjena krvnog tlaka kod osoba na hemodijalizi u sedam europskih zemalja (Španjolska, Italija, Francuska, Belgija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska) pokazalo je postojanje sezonskog i geografskog obrasca prema kojemu je sistoličku krvni tlak prije dijalize bio viši zimi i niži ljeti s razlikom od 1,7 mmHg (7). Rezultati tog istraživanja pokazali su i povećanje sistoličkog tlaka prije i nakon dijalize za prosječno 5,1 mmHg za svaki porast od 10° geografske širine (prema sjeveru).

Bolesnici s dijabetesom melitusom tipa 2 i tipa 1 često imaju hipertenziju, čije vrijednosti također pokazuju sezonske varijacije. Prema istraživanju iz njemačko-austrijskog registra dijabetičara, opažena je značajna sezonska razlika sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka s višim vrijednostima zimi kod oba tipa dijabetesa, dok su značajno veće sezonske varijacije bile za dijastolički krvni tlak kod tipa 1 nego kod tipa 2 (8).

 

Zaključak

Optimizacija sobne temperature i poboljšanje uvjeta stanovanja (prvenstveno vezano za grijanje i hlađenje prostorija te izolacija stambenog objekta) važne su preventivne mjera za suzbijanje prekomjernih sezonskih promjena krvnog tlaka (9).

Mjerenje krvnog tlaka tijekom dana u uredu, kući i ambulanti može koristiti za identifikaciju osoba s prekomjernim sezonskim promjenama krvnog tlaka te kao mjera za suzbijanje tih promjena u sklopu antihipertenzivnog liječenja.

Na temelju brojnih znanstvenih istraživanja i provedenih meta-analiza Europsko društvo za hipertenziju donijelo je preporuke za kliničku praksu o mjerenju krvnog tlaka u ordinaciji i izvan nje (10).

Sezonske promjene krvnog tlaka imaju kliničko i prognostičko značenje. Pravovremena modifikacija antihipertenzivnih lijekova prije zime i ljeta pomaže u kontroli hipertenzije i poboljšava kvalitetu života oboljelih osoba.

Sve skupa ima pozitivan utjecaj na kardiovaskularne ishode odnosno na sprečavanje i smanjenje rizika za teže kardiovaskularne događaje i prijevremenu smrt.

 

Literatura

  1. WHO. Hypertension.
  2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj u 2019. godini (European Health Interview Survey (EHIS) Osnovni pokazatelji. Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo: 2021.
  3. Stergiou GS, Palatini P, Modesti PA, Asayama K, Asmar R, Bilo G et al. Seasonal variation in blood pressure: Evidence, consensus and recommendations for clinical practice. Consensus statement by the European Society of Hypertension Working Group on Blood Pressure Monitoring and Cardiovascular Variability. J Hypertens 2020; 38(7):1235-1243. doi: 10.1097/HJH.0000000000002341.
  4. Marti-Soler H, Gonseth S, Gubelmann C, Stringhini S, Bovet P, Chen PC et al. Seasonal variation of overall and cardiovascular mortality: a study in 19 countries from different geographic locations. PLoS One 2014; 9(11):e113500. doi: 10.1371/journal.pone.0113500. eCollection 2014.
  5. Marti-Soler H, Gubelmann C, Aeschbacher S, Alves L, Bobak M, Bongard V et al. Seasonality of cardiovascular risk factors: an analysis including over 230 000 participants in 15 countries. Heart 2014; 100(19):1517-23. doi: 10.1136/heartjnl-2014-305623.
  6. Kollias A, Kyriakoulis KG, Stambolliu E, Ntineri A, Anagnostopoulos I, Stergiou GS. Seasonal blood pressure variation assessed by different measurement methods: systematic review and meta-analysis. J Hypertens 2020; 38(5):791-798. doi: 10.1097/HJH.0000000000002355.
  7. Duranton F, Kramer A, Szwarc I, Bieber B, Gayrard N, Jover B et al. Geographical variations in blood pressure level and seasonality in hemodialysis patients. Hypertension 2018; 71(2):289-296. doi: 10.1161/HYPERTENSIONAHA.117.10274.
  8. Hermann JM, Rosenbauer J, Dost A, Steigleder‐Schweiger C, Kiess W, Schöfl C, Holl RW. Seasonal variation in blood pressure in 162,135 patients with type 1 or type 2 diabetes mellitus. J Clin Hypertens (Greenwich) 2016; 18(4):270–278. doi: 10.1111/jch.12743.
  9. Wang Q, Li C, Guo Y, Barnett AG, Tong S, Phung D et al. Environmental ambient temperature and blood pressure in adults: A systematic review and meta-analysis. Sci Total Environ 2017; 575:276-286. doi: 10.1016/j.scitotenv.2016.10.019.
  10. Stergiou G, Palatini P, Parati G, O’Brien E, Januszewicz A, Lurbe E at al; on behalf of the European Society of Hypertension Council and the European Society of Hypertension Working Group on Blood Pressure Monitoring and Cardiovascular Variability. 2021 European Society of Hypertension practice guidelines for office and out-of-office blood pressure measurement. J Hypertens 2021; 39(7):1293-1302. doi: 10.1097/HJH.0000000000002843

 

prim. mr. Ankica Džono Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja