Meteoropatija

Pojam meteoropatije (grč. meteoron – nebeska pojava i pathos – bolest) označava poteškoće povezane s vremenskim promjenama (temperatura, vlažnost zraka i atmosferski tlak zraka). Postoji i razlika između meteorološki osjetljivih osoba i meteoropata. Prema navedenoj općeprihvaćenoj definiciji, meteorološki osjetljive osobe su pojedinci koji imaju zdravstvene probleme ili pogoršanje kroničnih bolesti povezanih s lošim vremenskim uvjetima i vremenskim promjenama, dok su kod meteoropata simptomi i poteškoće izraženiji. Simptomi meteoropatije obično se javljaju 24 do 48 sati prije promjene vremena, traju dan ili dva i prolaze ili se povuku kada se organizam prilagodi novim vremenskim uvjetima.

Već su stari Grci, prije više od 2500 godina ukazali na povezanost i utjecaj prirode i ljudskog zdravlja. Tako je Hipokrat, grčki liječnik, utemeljitelj znanstvene medicine, 400 godina pr. n. e. u svom djelu O zraku, vodi i tlu napisao „Tko se želi baviti istraživanjima u medicini treba uzeti u obzir godišnja doba jer se svako od njih razlikuje. Pogotovo treba istražiti vjetrove, kako hladne, tako i tople koji su zajednički većini zemalja, no i one koji su samo specifični za jedno područje ...“ (1). Većini stanovnika našeg priobalja i otoka je bliža filozofija Dubrovačke Republike u kojoj je postojao i propis prema kojemu se zakoni nisu donosili za vrijeme južine koja utječe na raspoloženje i koncentraciju ljudi. Ukoliko bi bio počinjen kakav zločin i kazne su bile blaže.

Fiziološke i psihološke tegobe

Kod naglih promjena temperature, atmosferskog tlaka ili vlage u zraku, osjetljive osobe se najčešće žale na razdražljivost ili sniženo i depresivno raspoloženje, opisuju osjećaj mentalne i tjelesne slabosti, umora, pospanosti i želje za ostankom u kući.  Od tjelesnih simptoma mogu se javiti povišeni krvni tlak, glavobolja, povećana osjetljivost na bolove u zglobovima i mišićima, poteškoće u disanju i osjećaj težine u želucu, simptomi kardiovaskularnog sustava, kao što su ubrzano lupanje srca ili bolovi u prsnoj kosti. Ovi simptomi traju jedan ili dva dana (2). Počinju se smanjivati ​​kada nastupi promjena vremenskih prilika, ali se ponovno javljaju kada se vrijeme pogorša. Kada se promjene vremenskih prilika  izmjenjuju u pravilnom slijedu, intenzitet simptoma se smanjuje jer se i organizam prilagodi.

Meteoropatija je bolest modernog doba i vezana je uz suvremeni način života. Dugotrajni boravak u zatvorenim i klimatiziranim prostorima smanjuje sposobnost našeg organizma da se prilagodi promjenama vremenskih uvjeta. Istraživanja ukazuju da su pod povećanim rizikom osobe srednje i starije životne dobi, naročito žene, ali i djeca. Osobe koje imaju duševne poremećaje i poremećaje ponašanja, osobito tjeskobne i depresivne osobe, podložnije su meteoropatijama. U današnje vrijeme na navedenu nestabilnost utječe i povećanje učestalosti negativnih čimbenika u životu (stres u osobnom i radnom okruženju, poteškoće u pronalaženju posla ili ekonomske poteškoće u mirovini, gubitak ljudskih i obiteljskih vrijednosti, i ne manje važno, ekološko zagađenje – tzv atmosferska i zvučna onečišćenja).

Svatko ima različitu razinu osjetljivosti na vremenske promjene. Osobe koje se bave redovitom tjelesnom aktivnosti i oni koji provode nekoliko sati dnevno na otvorenom obično ne primjećuju promjene vremena ili simptome meteoropatije lakše podnose. S druge strane stariji ljudi, ljudi koji su imali operativni zahvat, osobe čija zanimanja uključuju dugotrajno sjedanje za radnim mjestom i upotrebu računala, mogu osjećati simptome na svaku promjenu vremena (1).

Što kažu istraživanja

U Hrvatskoj kao i u svijetu opsežne studije zahtijevaju povezanost više izvora stručnih i znanstvenih podataka utemeljenih na dokazima (podaci državnih hidrometeoroloških zavoda, sustava zdravstvene zaštite, državnih zavoda za statistiku, istraživanja iz područja društvenih znanosti i sl.) koja zahtijevaju i odgovarajuća financijska ulaganja. Usporedbom podataka hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) koji prate dnevne i mjesečne raspone temperatura i uspoređuju ih s klimatološkim podacima iz ranijih razdoblja, zatim podataka zdravstvenog sustava o liječenim i umrlim osobama Državnog zavoda za statistiku u navedenim razdobljima dovodi se u vezu utjecaj vremena sa zdravljem ljudi.

Povijesne zanimljivosti DHMZ vezane su uz začetke meteoroloških instrumentalnih mjerenja u Hrvatskoj koja se sporadički pojavljuju dvadesetak godina prije nego je Galilei konstruirao termometar na tekućinu 1611. Započeo ih je liječnik Santorio Santorio (1561.-1636.), rodom iz Kopra, koji je između 1587. i 1599. godine boravio na posjedima knezova Frankopana u Kvarneru. On je prvi konstruirao uređaj za mjerenje brzine vjetra. Prva službena meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. u Dubrovniku. Nalazila se u zgradi gimnazije, a motrenja je obavljao gimnazijski profesor Ivan de Bortoli. Nažalost, ta je meteorološka postaja kasnije imala prekide u radu. Nakon postaje u Dubrovniku slijedile su postaje svuda po Hrvatskoj i do 1900. osnovano je 160 postaja (3).

Istraživanja na području biometeorologije u Hrvatskoj su počela još sredinom 60-ih godina 20-og stoljeća,  temeljila su se na interesu i entuzijazmu prve biometeorologinje kod nas dr. Nade Pleško i njenoj suradnji s liječnicima. Početkom 80-ih godina Ministarstvo znanosti odobrilo je financiranje prvoga biometeorološkog projekta u kojem je u suradnji sa zagrebačkim bolnicama istraživan utjecaj vremena na vaskularne bolesti (infarkt miokarda, moždani udar i plućnu emboliju, a kasnije su uslijedila istraživanja utjecaja vremena na učestalost samoubojstava, bolesti dišnog sustava i astme). Od tada biometeorološka istraživanja postaju sustavni dio DHMZ.

Klimatologinja i dugogodišnja voditeljica Službe za klimatološka istraživanja i primjenjenu klimatologiju i biometeorološka istraživanja DHMZ, dr. sc. Ksenija Gačeša Zaninović tako navodi niz radova u kojima je povezan utjecaj vremena i zdravstvenog stanja osoba (4).

Meteorološki elementi s nepovoljnim utjecajem

Temperatura zraka, vlaga i vjetar, tlak zraka, ionizacija, ultraljubičasto zračenje, atmosferske oborine i drugi meteorološki čimbenici svaki od njih u rasponima izvan normalnih vrijednosti utječu na naše zdravlje. Mehanizam promjena kod nastanka meteoropatije ovise i o atmosferskom čimbeniku i zdravstvenom stanju osobe. Npr. do pogoršanja reumatskih bolova za vrijeme pada atmosferskog tlaka (kod južine) dolazi zbog dodatnog širenja tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica što uzrokuje bol. Slični mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca s posljedičnim bolovima. Pojava ili pogoršanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti za vrijeme vrućeg vremena ili za vrijeme velikih hladnoća objašnjava se dehidracijom, povećanom sklonošću zgrušavanju krvi, ili pak povećanim otporom u krvožilnom sustavu zbog stezanja krvnih žila uslijed hladnoće što dodatno opterećuje srce. Simptomi su naročito izraženi u osoba čije su krvne žile aterosklerotski pormjenjene ili opterećene nekom drugom upalnom bolešću. Velika hladnoća, ali i vlaga i vrućina nadražuju sluznicu dišnog sustava (od nosa do dušnika i bronhija) i otežava disanje kod osoba koje boluju od upalnih bolesti dišnog sustava (bronhitis, astma, kronična opstruktivna plućna bolest, emfizm i sl.).

Ekstremne temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme i povećani broj smrtnih slučajeva i stoga predstavljaju javnozdravstveni problem. Prema istraživanju o utjecaju toplinskih valova na mortalitet u Hrvatskoj u razdoblju od 1983. do 2008. godine rezultati su pokazali značajan utjecaj produženog razdoblja ekstremnih temperatura u kopnenom dijelu Hrvatske. Ovdje su se ekstremne maksimalne vrijednosti kretale iznad 36°C. Rezultati su potvrdili povećanu ukupnu smrtnost, pri čemu je značajan utjecaj porasta od jednog stupnja Celzijevog na čak 3 do 5 puta veću smrtnost u slučaju trajanja ekstremnih vrućina preko pet dana (5). 

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te praćenja oboljelih i umrlih prema „Protokolu o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine“  Ministarstva zdravstva za ljetni period od 15. svibnja - 15. rujna, zabilježen je godišnji trend porasta intervencija kroz prijavni sustav iz hitnih prijema oboljelih i zavoda hitne medicine te bolničke hitne službe (6).

Sustav praćenja kretanja temepratura na snazi je od 15. svibnja do 15. rujna, iako se obavijesti izdaju ako se visoke temperature nastave i nakon tog razdoblja. Prema navedenom protokolu (7), kada DHMZ tijekom redovitog praćenja utvrdi da postoji 70% vjerojatnosti da će dnevne temperature prijeći vrijednost 35°C izdaje se upozorenje o opasnosti od toplinskog vala koji može djelovati na ljudsko zdravlje jer je uočeno da se najveći broj smrti događa u prva dva dana nakon pojave opasne temperature te kada razdoblje potraje dulje vrijeme. Upozorenja o toplinskim valovima i preporuke o zaštiti zdravlja šalju županijski zavodi za javno zdravstvo lokalnim medijskim kućama, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, općinama i gradovima u županijama.

Literatura

1. Janiri L, Spinetti G, Mazza M, Di Nicola M. Meteoropathy: a new disease. Journal online "Ecology, Psichiatry and Mental Health, Cardiology & Dermatology " - Supplemento del Journal "Ecology, Psychiatry and Mental Health". Pregledano: 09.05.2019. Dostupno na: http://www.psicocardio.org/index.php?option=com_content&view=article&id=28:meteoropathy-a-new-disease&catid=11:psichiatria&Itemid=111
2. Žagar-Petrović M. Meteoropatija – bolest vremena. Pregledano: 06.05.2019. Dostupno na: https://www.zdravobudi.hr/clanak/81/meteoropatija-bolest-vremena
3. Čačić I i sur. 160 godina meteoroloških motrenja i njihova primjena u Hrvatskoj. Državni zavod za hidrometeorologiju Republike Hrvatske, Zagreb 2014.
4. Ksenija Gaćeša Zaninović iz DHMZ-a odgovara: Možemo li biti bolesni od vremena? Pregledano: 08.05.2019. Dostupno na: https://www.mirovina.hr/zdravlje/ksenija-gacesa-zaninovic-iz-dmhz-a-odgovara-mozemo-li-biti-bolesni-vremena/
5. Zaninović K, Matzarakis A. Impact of heat waves on mortality in Croatia. Int J Biometeorol 2014; 58:1135–1145.
6. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zdravstveno-statistički ljetopis za 2015. godinu. Zagreb, 2016.
7. Ministarstvo zdravstva. Protokol o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine. Zagreb, 2019.

Pripremila mr Marija Mašanović, dr. med. spec. javnog zdravstva