Legionarska (legioneloza)

Photo by Laura Marques on Unsplash

Što je legionarska bolest?

Legionarska bolest ili legioneloza je teška infekcija uzrokovana bakterijom Legionella spp. 90% svih infekcija uzrokuje Legionella pneumophilla. Najčešće se bolest očituje kao atipična upala pluća.

Uzrokuju li bakterije legionele još neku bolest?

Da. Bakterije legionele mogu uzrokovati blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi.

Odakle ime „Legionarska“ bolest?

Iako je legionarska bolest zasigurno postojala i ranije, bakterija legionela prvi put je otkrivena 1976. g. nakon velike epidemije među američkim legionarima tijekom njihove konvencije u hotelu u Philadelphiji (SAD).

Gdje se nalaze bakterije legionele?

Legionele se nalaze u prirodi u raznim vodama poput rijeka, jezera i blata, obično u manjim brojevima. Opasnost nastaje kada uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojem potrošne vode npr. spoj na hidrantnu vodu.

U kojim uvjetima se legionele razmnožavaju?

Topla voda, koja miruje pruža idealne uvjete za razvoj legionela. Legioenele se razmnožavaju na temperaturama  20-50 oC, a idealne temperature su između 35 i 46 oC. Dobri uvjeti za njihov rast su i postojanje kamenca, hrđe, biofilma i prisustvo drugih mikroorganizama. Biofilmovi su jako složeni mikrobiološki sustavi koji se sastoje od bakterija, algi i protozoa, a koje su priljubljene uz površinu (npr. vodovodne cijevi) i koje izlučuju ljepljivu tvar koja ih štiti od utjecaja iz okoliša. Važna značajka biofilma je da se njegovi komadići mogu otkinuti i nošeni vodenom strujom prenositi na druga mjesta. Upravo zbog čvrste povezanosti biofilma s podlogom, teško ih se riješiti, a najbolji način je mehaničkim čišćenjem.

Kako se čovjek zarazi legionelama?

Legionele se prenose udisanjem vodenog aerosola koji sadrži legionele ili aspiracijom vode ili leda (tekućina koja uđe u usta, umjesto u jednjak i dalje u želudac, uđe u dišni sustav, posebice u osjetljivih bolničkih pacijenata, koji imaju oslabljen refleks kašlja).  Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice. Legionele se ne prenose se sa čovjeka na čovjeka, niti kućnim klimatizacijskim sustavima (split sustavi). Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja preko prirodnih voda.

Koji su rizični čimbenici za legionarsku bolest?

Najčešći rizični čimbenik za obolijevanje od legionarske bolesti je pušenje većih količina cigareta. Od ostalih čimbenika valja spomenuti osobe starije od 50 godina (osobito muškarci), kroničnu bolest pluća, transplantaciju organa, uzimanje većih doza kortikosteroida, oslabljeni imunološki sustav, kao i prekomjernu konzumacija alkohola.

Kakva je klinička slika legioneloze?

Nakon inkubacije od 2 do 10 dana, javljaju se sljedeći simptomi: visoka temperatura (>39 oC), suhi kašalj, proljev, mučnina, povraćanje, glavobolja, bolovi u mišićima i prsima te zaduha.

Dobiju li legionarsku bolest svi koji udahnu legionele?

Ne. Većina osoba je otporna na legionele, tako da se smatra kako će na 100 osoba izloženih legionelama u aerosolu oboljeti njih manje od 5.

Kako se dijagnosticira legionarska bolest?

Najbolji način dokazivanja legioneloze je porast ove bakterije na specijalnom hranilištu na koji se stavi iskašljaj pacijenta. Radi se i urinarni test na prisutnost antigena legionele i još neki mikrobiološki testovi.

Kako se liječi legionarska bolest?

Bolest se liječi antibioticima, no usprkos tome smrtnost je 5-10%. Važno je što ranije otkriti da se radi o legionarskoj bolesti i započeti s liječenjem.

Kako se legionele mogu držati pod kontrolom?

Dva najvažnija čimbenika koja omogućavaju razmnožavanje legionela su odgovarajuća temperatura i stagnacija (stajanje) vode. To znači da temperatura tople vode stalno treba biti viša od 50 oC, a hladne vode niža od 20 oC. Također, potrebno je redovito čistiti rozete tuševa i mrežice na slavinama od kamenca. Redovita uporaba svih slavina i ispiranje sustava sprječava stagnaciju vode. Veliki sustavi se nakon ponovnog otvaranja objekta moraju pasterizirati visokom temperaturom vode (70-90 oC) ili hiperklorirati visokim dozama klora.

Tko bi trebao poduzimati preventivne mjere za smanjenje rizika od  legionarske bolesti?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdaje preporuke za smanjenje rizika od  legionarske bolesti za hotele, kampove i marine koje rade samo tijekom sezone, one koji rade neprekidno tijekom cijele godine, rashladne tornjeve, ovlaživače zraka i bazene u ugostiteljskim objektima.

Preventivne mjere za smanjenje rizika od legionarske bolesti u hotelu/kampu/marini (izvor HZJZ)

Kolika je pojavnost legionarske bolesti u Hrvatskoj i DNŽ?

U Hrvatskoj se godišnje zabilježi 40-ak oboljelih od legionarske bolesti, dok se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrira nekoliko slučajeva.

Identifikacija Legionella iz uzoraka vode (izvor HZJZ)

                                                                              Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije

Literatura:

  1. What Is Legionnaires’ Disease. Dostupno na: http://legionella.org/about-the-disease/what-is-legionnaires-disease/; Datum pristupa: 31.05.2019.
  2. European Centre for Disease Prevention and Control. Facts about Legionnaires' disease. Dostupno na: https://ecdc.europa.eu/en/legionnaires-disease/facts; Datum pristupa: 01.06.2019.
  3. United States. Department of labor. Occupational safety and health administration. Legionnaires' Disease: Questions and Answers. Dostupno na: https://www.osha.gov/SLTC/legionnairesdisease/faq.pdf; Datum pristupa: 01.06.2019.
  4. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Smanjenje rizika od legionarske bolesti. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/smanjenje-rizika-od-legionarske-bolesti/; Datum pristupa: 01.06.2019.
  5. Legionella and the prevention of legionellosis. World Health Organization, 2007. Dostupno na: https://www.who.int/water_sanitation_health/emerging/legionella.pdf; Datum pristupa: 02.06.2019.
  6. World Health Organization. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/legionellosis; Datum pristupa: 02.06.2019.
  7. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zarazne bolesti u Hrvatskoj 2017. godine. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/11/ZBVHR_2017_Final.pdf; Datum pristupa: 03.06.2019.