Serozni meningitis

SEROZNI MENINGITIS  je akutna upala moždanih ovojnica, relativno blažeg je tijeka i obično se javlja kod djece predškolskog i školskog uzrasta. Najčešći uzročnici seroznog meningitisa su virusi. Između 80-90% virusnih meningitisa izazvano je enterovirusima (najčešće ECHO i Coxackie B). Znatno rijeđe serozni meningitis mogu izazvati bakterije, rikecije, protozoe, gljivice kao i neki lijekovi i sistemske bolesti.

Inkubacija bolesti iznosi 3-7 dana. Osoba je zarazna već od trećeg dana, kada još uvijek ne zna da je bolesna, što doprinosi širenju ove bolesti. Zaraznost osobe ovisi o uzročniku a može biti i nekoliko tjedana od pojavljivanja simptoma bolesti. Zato je važno tijekom i nakon preboljele bolesti držati se preventivnih mjera (vidi kasnije).

Koji su znakovi i simptomi seroznog meningitisa?

Klinički znaci i simptomi seroznog meningitisa su povišena tjelesna temperatura uz opću slabost, glavobolja, ukočen vrat, mučnina i povraćanje. Mogući su i različiti oblici poremećaja svijesti, fotofobija (osjetljivost na svjetlo) te pokatkad osip po koži. U dojenčadi i male djece simptomi mogu biti povišena temperatura, iritabilnost, slab apetit i poteškoće u buđenju djeteta.

Što ako netko ima navedene znakove i simptome?

Znakovi i simptomi seroznog meningitisa su slični onima bakterijskog meningitisa, koji može biti fatalan. Radi toga, ukoliko vi ili vaše dijete imate gore navedene znakove i simptome obvezno se trebate javiti liječniku.

Kakva je prognoza bolesti?

Navedeni znaci bolesti traju obično do 10 dana. Ozdravljenje je u većini slučajeva potpuno i bez težih posljedica.

Koliko je učestalost seroznog meningitisa i kada se javlja?

Godišnji broj prijavljenih oboljelih u Hrvatskoj posljednjih desetak godina kreće se od 150 do 620, što čini godišnju incidenciju od 3,3 do 13,7 oboljelih na 100.000 osoba i u rangu je najrazvijenih država. U posljednjih 10 godina u našoj županiji godišnje se prijavi od 1 do 19 slučajeva godišnje (incidencija je od 0,8 do 15,5 oboljelih na 100.000 ljudi godišnje).

Najčešće se javlja ljeti i u ranu jesen, u našoj županiji se od srpnja do listopada prijavi gotovo 80% svih prijavljenih.

Kolika je šansa da netko razvije meningitis nakon što se zarazi enterovirusima?

Samo mali broj osoba koje se zaraze virusima koji mogu uzrokovati serozni meningitis zaista i razviju sliku meningitisa. Većina su samo kliconoše bez simptoma ili imaju blaže bolesti slične gripi ili osip.

Tko je u najvećem riziku?

U najvećem riziku od seroznog meningitisa su djeca mlađa od 5 g. (posebice novorođenčad) i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom. Osobe koje su u kontaktu s oboljelima imaju veću vjerojatnost zaražavanja tim virusom, ali je šansa za razvijenje meningitisa mala.  

Tko je izvor zaraze?

Izvor zaraze je čovjek koji izlučuje uzročnike seroznog meningitisa stolicom ili sekretom usta i nosa.

Koji su putovi prijenosa?

Pošto je čovjek jedini poznati rezervoar virusa seroznog meningitisa, oni se najčešće prenose s čovjeka na čovjeka fekalnom kontaminacijom (preko prljavih ruku npr. ako mijenjamo pelene ili nepranjem ruku nakon korištenja WC-a), a rjeđe preko respiratornih kapljica prilikom kašljanja ili kihanja. Kontaminirani predmeti (npr. kontaminirane čaše, igračke i dr.) također mogu biti put prijenosa. Rijedak je i prijenos putem kontaminirane hrane (npr. školjke, voda za piće).

Serozni meningitis nije naročito zarazan, iako se manja grupiranja mogu dogoditi u školama obično na početku školske godine.

Može li se serozni meningitis dobiti kupanjem u moru ili bazenu?

Iako je prijenos preko bazenske vode vrlo rijedak, u literaturi su zabilježene epidemije seroznog meningitisa vjerojatno tako što su oboljeli pili bazensku vodu koja nije dovoljno dezinficirana a često i uz prenatrpane bazene. Što se tiče prijenosa kupanjem u moru, postoji samo jedna zabilježena epidemija koja se dogodila u Meksiku 2004. g. More na plažama Dubrovačko-neretvanske županije redovito se kontrolira u sklopu državnog monitoringa, a rezultati se objavljuju na internetu istog dana kad se završe analize – detalje možete pronaći klikom na Kakvoća mora.

U  javnosti se tijekom ljeta, u sezoni kupanja, za nastanak seroznog  meningitisa često okrivljuju  morska kupališta i onečišćeno more. Rizik nastanka te bolesti razmjerno je malen, ali ipak moguć. Naime ukoliko se uzročnici bolesti nalaze u vodi najčešće su veoma razrijeđeni, a i obično se ne popije veća količina takve vode. Međutim za malu djecu do 5 godina, a pogotovo za djecu ispod jedne godine rizik je veći jer su još nedovoljno otporna. Način njihova kupanja može pogodovati nastanku infekcije: sjedenje i igranje u plićaku sa dosta vršnjaka, obično u prljavoj vodi  koju vrlo često i gutaju. Da rezimiramo - može se dogoditi da se netko zarazi na plaži, ali u kontaktu s drugim ljudima ili preko onečišćenih predmeta ili pijenjem mora u plićacima koji su zagađeni od djece koja borave na plaži.

MJERE PREVENCIJE 

Mjere osobne i kolektivne higijene najbolje su mjere suzbijanja širenja seroznog meningitisa. Ukoliko se pridržavate dobrih navika osobne higijene smanjuje se rizik od inficiranja, a time i od nastanka bolesti. Držite se slijedećih naputaka:

  • Perite ruke sapunom i vodom temeljito i često, naročito prije jela, nakon upotrebe toaleta ili mijenjanja pelena, nakon kašljanja i kihanja, te prije i nakon njege bolesne osobe
  • Podučite djecu pravilnom pranju ruku ili uporabi maramica za dezinfekciju
  • Podučite djecu da ne piju more ili vodu iz bazena, rijeka i jezera
  • Prekrivajte nos i usta prilikom kašljanja i kihanja, a jednokratne maramice nakon svake uporabe higijenski odložite
  • Površine i predmete (kvake, daljinski upravljač) kontaminirane kašljanjem i kihanjem od bolesne osobe temeljito čistite: prvo sapunom i vodom,  pa potom ih dezinficirajte nekim od dezinfekcijskih sredstava
  • Izbjegavajte kupanja  u  nečistim vodama, vodama koja nisu podvrgnuta kontroli higijenske ispravnosti (vode stajačice, bazeni bez sanitarnog nadzora dezinfekcije vode), kupanja u plićaku gdje ima puno kupača, gutanje vode i sl.
  • Izbjegavajte dijeliti s nekim pribor za jelo ili piti piće iz iste boce, posebice ako je osoba bolesna
  • Izbjegavajte kupati dijete u moru ili bazenu ako ima proljev
  • Voditi računa o higijeni male djece, naročito prilikom mijenjanja pelena (koristiti vlažne maramice, a ne ispirati intimne djelove tijela u moru), te nakon toga oprati ruke

 

Voditelj Službe za epidemiologiju                  Voditelj Službe za zdr. ekologiju

Miljenko Ljubić, dr. med.                                  Mato Lakić, dr. med.