Trening kontrole impulzivnosti

Impulzivnost se odnosi na sva ponašanja u koja se upuštamo brzo i bez kontrole, bez planiranja i razmišljanja o mogućim posljedicama takvog ponašanja.

Tipično, impulzivno djelovanje proizlazi iz oslobađanja stresa koji raste do točke u kojoj se osoba više ne može oduprijeti takvom pritisku. Međutim, neposredni osjećaj olakšanja je kratkoročan i nakon toga vrlo često uslijede osjećaji poput krivnje ili srama.

Svi mi se ponekad ponašamo impulzivno, gotovo svakome se dogodi npr. da kupi nešto što kasnije požali, izjavi nešto što ne želi i zbog čega se kasnije kaje, ili prilikom večernjeg izlaska osoba popije malo više alkohola od planiranog. No osoba s oštećenom kontrolom impulsa kontinuirano se upušta u takva ponašanja, ne može se oduprijeti iznenadnom, prisilnom nastojanju da učini nešto što može uzrokovati neželjene posljedice.

Osobe koje su sklone impulzivnom ponašanju mogu uredno funkcionirati u brojnim aspektima života i biti prilično uspješne. Zbog svoje sklonosti brzom donošenju odluka takve osobe mogu ostavljati dojam sigurne i odvažne osobe, zanimljive i nekonvencionalne, ili vrlo uspješne. Ali impulzivnost uvijek dovede do značajnih poteškoća, bilo da je to u problematičnim emocionalnim odnosima, financijama, konzumiranju sredstava ovisnosti uključujući i prekomjerno jedenje.

Impulzivnost može značajno narušiti odnose s drugim ljudima, osoba može npr. reći stvari koje ne misli, povrijeđujući i odgurujući drage osobe od sebe, što onda dovodi do osjećaja osamljenosti, niskog samopoštovanja i srama. Impulzivnost može biti i u pozadini lošeg odabira partnera. Sve se to može očitovati u naglašenom osjećaju usamljenosti ali i razvoju depresije.

U radnom okruženju impuzivnost može stvarati poteškoće ako osoba npr. opetovano izgovara neprihvatljive riječi ili ideje. Takvim ponašanjem može postati nepopularna ili se osjećati neshvaćeno što dalje povećava razinu stresa i anksioznosti. Može se dogoditi i da npr. osoba impulzivno podnese otkaz zbog nekog nesporazuma s kolegama ili nadređenima, da se ne ponaša u skladu s pravilima firme pa dobije otkaz što dalje vodi u čestu nezaposlenost.

Impulzivno ponašanje karakteriziraju sljedeći obrasci ponašanja:

• emocionalna nestabilnost,
• nemogućnost kontrole ponašanja,
• agresivno ponašanje,
• nepredvidljivost,
• neodgovornost,
• neorganiziranost,
• nemogućnost uspostavljanja i održavanja bliskih odnosa,
• egocentričnost,
• bezvoljnost,
• manjak motivacije,
• zanemarivanje društvenih normi,
• kršenje zakona.

Neka od čestih impulzivnih ponašanja poput prekomjernog hranjenja, kupovanja, pijenja alkohola, su zapravo pokušaji bježanja od bitnijih životnih poteškoća poput stresnog posla, nezadovoljstva u emocionalnim odnosima, niskog samopoštovanja i sl.

Kada takvo ponašanje dovede do većih emocionalnih poteškoća ili počne narušavati kvalitetu života neke osobe, može se zaključiti da je došlo do značajnih problema mentalnog zdravlja i razvoja poremećaja kontrole impulsa. Neki od oblika poremećaja kontrole impulsa su  piromanija, kleptomanija, razna ovisnička ponašanja (kockanje, prejedanje) i sl.

Oblici impulzivnog ponašanja:

• pretjerivanje: pretjerivanje u stvarima poput kupovine, kockanja i prehrane,
• uništavanje imovine: uništavanje svojih ili tuđih stvari/imovine u trenutku bijesa,
• prenaglašavanje problema: interpretiranje manjih problema ili poteškoća hitnijima i važnijima nego što je potrebno,
• često okretanje nove stranice: naglo pridruživanje i napuštanje grupa ili okretanje nove stranice u potrazi za novim početkom,
• prekomjerno dijeljenje: razgovor bez razmišljanja i dijeljenje intimnih detalja,
• fizičko nasilje: pretjerano reagiranje fizičkom agresijom,
• rizični spolni odnosi: upuštanje u spolne odnose s različitim ljudima bez korištenja zaštite,
• samoozljeđivanje: ozljeđuju se u žaru bijesa, tuge ili razočaranja.

U nekim slučajevima, impulzivnost je jedan od simptoma koji karakterizira određene poremećaje. Na primjer, poremećaj deficita pažnje sa ili bez hiperaktivnosti (ADHD), granični poremećaj ličnosti (BPD), bipolarni poremećaj, poremećaj kontrole impulsa, antisocijalni poremećaj ličnosti (APD) , poremećaji ponašanja i ovisnosti o supstancama su poremećaji kod kojih dolazi do impulzivnosti.

Rizični faktori za razvoj problema kontrole imulzivnog ponašanja su :

- spol (češće muškarci)

- genetska predispozicija

- ovisnost o drogama ili alkoholu

- izloženost zlostavljanju ili zanemarivanju

- traumatske povrede glave.

Svatko se može zapitati: Kako se ponašam u situacijama, događajima i iskustvima koja mi izvlače na površinu nepoželjne emocije, poput straha, tuge, ljutnje  i sličnih emocija? Odgovorom na to pitanje postajemo svjesni načina, na koji smo skloni reagirati u nekim svakodnevnim situacijama. Ako bi vaš odgovor bio da se u takim situacijama najčešće upuštate u konflikte, bilo da ih vi započinjete ili prihvaćate konflikte koji započnu druge osobe, ili reagirate na neki drugi neprikladni način, to znači da imate poteškoća u svjesnoj kontroli vlastitog ponašanja.

Samoprocjenski upitnik impulzivnog ponašanja (Scott Dickman; Dickman Impulsivity Inventory*).

Za svaku od navedenih tvrdnji označite jesu li najčešće točne ili netočne.

1. Često kažem što god mi padne na pamet, bez prethodnog razmišljanja.
2. Uživam u sporom i pažljivom rješavanju problema.
3. Često ugovaram sastanke/druženja bez da prethodno razmislim hoću li imati vremena za njih.
4. Često kupujem stvari bez razmišljanja o tome imam li dovoljno novca za njih.
5. Često donosim odluke bez da zastanem i proučim situaciju iz svih kuteva.
6. Najčešće ne provodim dovoljno vremena razmišljajući o situaciji prije nego reagiram na nju.
7. Često upadam u nevolje jer stvari radim bez razmišljanja.
8. Moji planovi često propadaju jer ih prethodno nisam dovoljno detaljno razradio/la.
9. Rijetko se uključujem u projekte prije nego razmotrim sve potencijalne probleme.
10. Prije donošenja bilo koje važne odluke pažljivo važem prednosti i nedostatke.
11. Pažljivo rasuđivanje nešto je što mi uglavnom dobro ide.
12. Često govorim i radim stvari bez razmišljanja o posljedicama.

Kako bi izračunali svoj rezultat, zbrojite broj točnih odgovora na tvrdnje 1, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 12, kao i broj netočnih odgovora na tvrdnje 2, 9, 10 i 11. Ukoliko je vaš rezultat 5 ili više moguće je da imate poteškoće u kontroli impulzivnog ponašanja.

Kako bi što uspješnije upravljali vlastitim reakcijama dobro je poznavati i naučiti tehnike i metode upravljanja emocijama. Emocije poput trenutnog zadovoljstva i olakšanja osnažuju i potiču na daljnje korištenje nepoželjnog impulzivnog ponašanja. Kada se takve emocije prepoznaju i nadvladaju, korištenje ali i želja za korištenjem takvih ponašanja se smanjuje. Vrlo bitno je i osvještavanje posljedica koje takva ponašanja prouzrokuju, kako za nas tako i za našu okolinu. Što smo svjesniji posljedica takvog ponašanja i što češće o njima razmišljamo, to će potreba za takvim nepoželjnim ponašanjem biti sve manja.

Za smanjenje impulzivnih reakcija dobro je trenirati samokontrolu, međutim to je u današnjem suvremenom svijetu posebno teško. Kroz digitlnu tehnologiju i socijalne medije dostupne su nam razne vrijednosti koje omogućuju trenutno - instant zadovoljstvo. Dok su nam mobiteli uvijek pri ruci, kad nešto poželimo to možemo naručiti odmah u nekoliko klikova.

U odjelu za mentalno zdravlje organiziramo radionice kako bismo Vas usmjerili i podučili osnovnim tehnikama koje će Vam pomoći preuzeti kontrolu nad vlastitim reakcijama.

Radionice će se održavati kroz tri susreta, ponedjeljkom od 17.00 do 18.00 h.

Ukoliko ste zainteresirani možete nas kontaktirati na:

Tel: 341 082

e-mail: mentalno.zdravlje@zzjzdnz.hr

Izvor:

 * https://www.krenizdravo.hr/zdravlje/psihologija/kviz-koliko-ste-impulzivni