Prekomjerno korištenje interneta i ovisnost o videoigrama kod djece i mladih

Rezultati nacionalnog istraživanja “Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih“ koje je 2019. provela Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba u kojem su sudjelovali učenici prvih i trećih razreda srednjih škola iz Osijeka, Zagreba, Rijeke, Splita i Dubrovnika pokazali su da:

- svaki treći adolescent društvene mreže koristi od 3 do 5 sati dnevno

- svaki peti adolescent koristi društvene mreže više od 5 sati dnevno

- svaki četvrti adolescent otvorio je prvi profil na društvenoj mreži s 12 godina

- prije 10. godine profil na društvenoj mreži je otvorilo 17.5% mladih

- svaki deseti adolescent smatra da ima više prijatelja online nego u realnom životu

U istom istraživanju na pitanje kako bi željeli provoditi slobodno vrijeme manje od 5% mladih odabralo je društvene mreže, iako svaki četvrti adolescent navodi da tako provodi većinu svog slobodnog vremena.

Istraživanja ukazuju da prekomjerna upotreba ekrana i njihov utjecaj na mozak, posebno djece, dovodi do značajnih poveznica s učestalijim psihijatrijskim poremećajima među kojima je i ovisnost.

Svjetska zdravstvena organizacija 2018. je godine uvrstila „Poremećaj vezan uz igre na internetu“ (eng. Gaming disorder) u 11. reviziju Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema. Time je ovaj poremećaj službeno priznat kao bolest te klasifikacijski smješten u područje bolesti ovisnosti.

Neurobiološka osnova ovisnosti o ekranima i internetu jednaka je kao i kod drugih ovisnosti. Tijekom igranja videoigara luči se dopamin, koji je u tijelu zadužen za doživljaj ugode. Korištenje ekrana dovodi do povećanja razine dopamina i do stimulacije centara za ugodu, što naposljetku utječe na ponavljanje reakcije. Dakle, stvara se osjećaj ugode, a što je jača ugoda to više nastojimo ponavljati ona ponašanja koja do te ugode dovode. Kada se javi ovisnost, proizvodnja prirodnog dopamina pada, radi odmora receptorskih stanica u mozgu. To utječe na pojačavanje ovisničkog ponašanja jer djecu navodi da igraju sve dulje i dulje.

Igranje igrica ima još jedan specifičan utjecaj na naš organizam. Naime,  reakcije našeg organizma na stresne situacije su fiziološke reakcije – bori se ili bježi. Stresne ili jako uzbudljive situacije energiziraju tijelo na jednu od ove dvije akcije. Tijekom igranja igrica ova je reakcija stalno prisutna, te naš organizam stalno luči adrenalin i kortizol pripremajući nas na akciju. No, takva dugotrajna napetost organizma naposljetku rezultira poremećajem pažnje, agresivnim ponašanjem, psihomotornom povišenošću, koja klinički nalikuje simptomima manije.

Da bismo mogli govoriti o ovom poremećaju, trebaju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:

• gubitak kontrole nad igranjem videoigara,
• prioritet dan igranju videoigara nad ostalim aktivnostima do razine da ono postaje važnije od drugih interesa i dnevnih obveza te
• nastavljanje ili pogoršavanje ponašanja vezanog uz igranje videoigara unatoč pojavi negativnih posljedica.

Ponašanje mora biti dovoljno ozbiljno te rezultirati oštećenjem u osobnom, obiteljskom, socijalnom, edukacijskom, radnom ili drugim vidovima funkcioniranja osobe, u periodu od najmanje 12 mjeseci.

Simptomi koji se uočavaju kod osoba s ovim problemom su:

• Gubitak kontrole nad vremenom provedenim za internetom
• Osjećaj da je „virtualni život“ preuzeo kontrolu, da nismo slobodni
• Kompulzivna uporaba interneta (unutarnji osjećaje prisile)
• Sve češće i dulje korištenje interneta i uporaba sadržaja sve jačeg podražajnog potencijala
• Pojava žudnje, napetosti, nemira, impulzivnosti, tjeskobe kada ne možemo do interneta
• Zakazivanje u školi
• Narušavanje socijalnih odnosa, naročito unutar obitelji
• Socijalna izolacija
• Promjene raspoloženja i ponašanja
• Zanemarivanje alternativnih zadovoljstava ili interesa
• Uporaba interneta u situacijama kada to nije prikladno
• Neuspješno održavanje obećanja da će doći do promjene ponašanja, sebi i drugima
• Osjećaj krivnje
• Burna reakcija na tuđe opaske o potrebi smanjenja uporabe interneta
• Uporaba interneta kao dominanta aktivnost u životu
• Zamjena dana i noći
• Zapostavljanje higijene
• Zanemarivanje adekvatnog unosa hrane i tekućine
• Pojava različitih senzacija u šaci (sindrom karpalnog kanala, tzv. „computer disease“) i drugih tegoba uzrokovanih dugotrajnim sjedenjem
• Nastavak uporabe unatoč negativnim posljedicama

Prije nego što rizična ponašanja pređu u ovisnička važno je slijediti preventivne smjernice:

• 0 - 2 godine - dijete ne bi trebalo biti izloženo zaslonima
• 2 - 5 godina - korištenje zaslona trebalo bi vremenski ograničiti na manje od jednog sata dnevno u prisustvu roditelja, pri čemu bi vrijeme upotrebe trebalo biti proporcionalno dobi (mlađa djeca što manje)
• 6 - 9 godina - vrijeme korištenja zaslona u slobodno vrijeme treba biti ograničeno na prosječno najviše jedan sat dnevno
• 10 - 12 godina - vrijeme korištenja zaslona u slobodno vrijeme treba biti ograničeno na prosječno najviše jedan i pol sat dnevno
• 13 - 18 godina - vrijeme korištenja zaslona u slobodno vrijeme treba ograničiti na prosječno najviše dva sata dnevno

Ako primijetite da vaše dijete ispunjava više ili sve znakove ovisnosti o videoigrama potražite savjet stručnjaka za mentalno zdravlje. Pomoć za problem ovisnosti o internetu potražite u Odjelu za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Svoj termin možete zakazati na tel. 341-082, u vremenu:

PON: 14:00 – 20:00 h, UTO-PET: 08:00 – 14:00 h.

U Odjel za mentalno zdravlje možete doći na pregled bez uputnica svog liječnika obiteljske medicine.