Specifičnosti ovisnosti o alkoholu kod žena

Povijesno gledajući, pijenje alkoholnih pića oduvijek je bila "povlastica" muškaraca. Ipak, posljednjih desetljeća diljem svijeta bilježi se porast broja žena koje razvijaju ovisnost o alkoholu. Konkretno, u Hrvatskoj se tijekom posljednjih 50 godina omjer muškaraca i žena ovisnih o alkoholu smanjio s 10:1 na otprilike 4:1 (1). Najveći broj ovisnica o alkoholu prisutan je u Velikoj Britaniji gdje taj omjer iznosi čak 3:1, dok je u Njemačkoj 5:1 i Francuskoj 6:1, što jasno potvrđuje zaključak mnogih autora da je ženski alkoholizam izraženiji u zemljama s većim obrazovnim i socioekonomskim statusom žena (1). Razlozi pijenja kod žena često su povezani s emocionalnim stresom, anksioznošću, depresivnim raspoloženjem, traumatskim iskustvom, niskim samopouzdanjem ili osjećajem neadekvatnosti, pri čemu alkohol ženama služi kao sredstvo automedikacije; s druge strane, kod muškaraca je češće riječ o društvenom pritisku i potrebi za pripadanjem skupini (2). Ženama, dakle, alkohol temeljno služi za otklanjanje tzv. negativnih emotivnih stanja, zbog čega se naziva i alkoholizmom negativnog afekta.

Žene u prosjeku brže razvijaju ovisnost i ranije doživljavaju njezine štetne posljedice – fenomen poznat kao teleskopski efekt (3). Zbog toga pri uključivanju u liječenje alkoholizma često već imaju težu kliničku sliku, izraženije psihijatrijske simptome i više somatskih komplikacija nego muškarci, unatoč tome što su kraće vrijeme i u manjoj količini konzumirale alkohol. Fiziološke razlike između spolova djelomično objašnjavaju ovaj fenomen: žene imaju manji udio tjelesne vode, drugačiji omjer tjelesne masti, te smanjenu aktivnost enzima alkoholne dehidrogenaze, što uz fluktuacije spolnih hormona pojačava učinak alkohola (4). Posljedično, u organizmu postižu višu koncentraciju alkohola od muškaraca nakon jednakih količina pića, što ubrzava razvoj oštećenja jetre, kardiovaskularnog sustava i mozga, te povećava rizik od depresije i anksioznosti. Zbog svega navedenog, alkoholičarke imaju veću stopu smrtnosti nego alkoholičari (5). Alkohol negativno utječe i na reproduktivno zdravlje – može dovesti do poremećaja menstrualnog ciklusa, neplodnosti te, ako se pije u trudnoći, do poremećaja iz fetalnog alkoholnog spektra (FASD) (1).

Specifičnosti ženskog alkoholizma ne odnose se samo na razloge pijenja i biološke razlike u metabolizmu alkohola. Žene koje razviju ovisnost u znatno većoj mjeri imaju roditelje alkoholičare i često žive u okruženju u kojem partner također prekomjerno pije, što otežava održavanje apstinencije i uspjeh liječenja. U većoj mjeri istodobno zloupotrebljavaju medikamente, osobito anksiolitike, hipnotike i analgetike, te imaju veću vjerojatnost od pokušaja suicida. Za opstanak obitelji i očuvanje obiteljskog sklada, ženski alkoholizam je mnogo opasniji od muškog i ranije dovodi do raspada obitelji s obzirom da partneri češće napuštaju svoje partnerice alkoholičarke nego što partnerice napuštaju svoje partnere alkoholičare. Kao što je već naglašeno, komorbidni depresivni i anksiozni poremećaji kod njih su češći nego kod muškaraca, a prisutnost alkoholizma samo produbljuje njihovu patologiju (6).

Za razliku od muškaraca, žene koje razviju ovisnost o alkoholu suočavaju se s većom društvenom stigmom. Konzumacija alkohola kod žena još se često percipira kao „neprimjerena“ ili „sramotna“, osobito ako su majke ili imaju obiteljske odgovornosti. Što je  sredina pretežno tradicionalnog i patrijarhalnog svjetonazora, to je i stigmatizacija izraženija. Strah od osude okoline, gubitka djece ili narušavanja profesionalnog ugleda mnoge žene sprječava da potraže pomoć na vrijeme. Zbog toga se problem često skriva – pijenje se odvija kod kuće, skrivećki i u samoći, a priznanje ovisnosti se odgađa sve dok posljedice ne postanu ozbiljne. Ova kombinacija stigme i skrivanja dodatno produbljuje zdravstvene i socijalne posljedice alkoholizma kod žena, naglašavajući potrebu za pristupima liječenja koji nude sigurnost, povjerljivost i razumijevanje, bez osuđivanja. Važno je istaknuti kako obrazac pijenja u samoći doma postaje u sve manjoj mjeri tipičan za pijenje djevojaka i žena mlađih od 25 godina. U ovoj dobnoj skupini sve je izraženiji trend konzumacije alkohola u javnim prostorima, po tzv. muškom tipu, primjerice u klubovima i barovima, često u sklopu društvenih okupljanja i pod utjecajem vršnjaka. Takav oblik pijenja nerijetko uključuje prekomjerno epizodično pijenje (binge drinking), što povećava rizik od akutnih zdravstvenih i sigurnosnih posljedica, ali i dugoročnog razvoja ovisnosti. Za žene u dobi iznad 40 godina pijenje je često posljedica osjećaja gubitka socijalne ili obiteljske uloge, primjerice odlaskom u mirovinu, gubitkom supruga ili selidbom djece iz roditeljskog doma (sindrom praznog gnijezda) (6). Prema usporedbi rezultata Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) iz 1995. i 2019. godine, zabilježen je porast prekomjernog epizodičnog pijenja među djevojkama (s 30 % na 34 %) te pad među mladićima (s 41 % na 36 %), što je dovelo do smanjenja razlike između spolova (7).

Liječenje ovisnosti o alkoholu u Hrvatskoj provodi se kroz mrežu bolničkih, izvanbolničkih i zajedničkih programa, a pristup je u potpunosti prilagođen javnozdravstvenom sustavu. U početnoj fazi liječenje često uključuje detoksikaciju i medicinsku stabilizaciju u bolničkim uvjetima, nakon čega slijedi psihoterapijski i rehabilitacijski rad – individualni i grupni. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji važnu ulogu u liječenju ima Odjel za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, koji pruža farmakološko i psihoterapijsko liječenje, bez potrebe za uputnicom. Dostupni su i specijalizirana alkohološka ambulanta u OB Dubrovnik, te Klub liječenih alkoholičara (KLA), koji pružaju dugotrajnu podršku u održavanju apstinencije.

Posebno je važno naglasiti da svi ovi resursi djeluju u okviru povjerljivosti i stručne podrške, čime se nastoji smanjiti stigma i ohrabriti žene da pomoć potraže pravovremeno. Dostupnost lokalnih kontakata, fleksibilno radno vrijeme i mogućnost anonimnog savjetovanja olakšavaju prvi korak prema oporavku. Potražiti pomoć nije slabost, već prvi korak prema oporavku i životu bez ovisnosti.

Autorica Caroline Knapp u svojoj knjizi „Opijanje: ljubavna priča“ navodi sljedeće:

„Čovjek svaki dan donosi odluku da neće piti, ponekad i mnogo puta u jednom danu. Neposredna je odluka jasna: ili ćeš uzeti čašu ili nećeš. Toga je dana odluka ne piti značila priznanje nekih istina: priznanje istine da samouništenje ne bi služilo nikomu, najmanje meni, da liječenje tih osjećaja pićem ne bi ništa riješilo niti bi ih promijenilo, da piće na kraju krajeva pruža jalovo i neproduktivno rješenje. Sve te godine samo me je alkohol štitio od nelagodna stajanja usred te sobe s vlastitim emocijama, odmagao mi da se pomirim s vlastitim, mirnim, obuzdanim, složenim naslijeđem, da pronađem način da se pobrinem za vlastite potrebe umjesto da čekam da drugi uskoče i pobrinu se za njih umjesto mene. Drugim riječima, alkohol me je štitio od odrastanja. Ta je spoznaja očita i toliko jednostavna da graniči s banalnim, ali sve do toga trenutka nisam zapravo shvatila da je odrastanje nešto što možeš odabrati, da odraslost nije toliko vremenski koliko emotivno uvjetovano stanje u koje ulaziš s bolnim iskustvima i u njemu ostaješ“ (8).

LITERATURA:

1. Puljić A. Ovisnost o alkoholu kod žena. U: Matošić A, Puljić A, ur. Alkohologija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2024. str. 234–48.
2. Motyka MA, Al-Imam A, Haligowska A, Michalak M. Helping Women Suffering from Drug Addiction: Needs, Barriers, and Challenges. Int J Environ Res Public Health. 2022 Oct 28;19(21):14039.
3. Hernandez-Avila CA, Rounsaville BJ, Kranzler HR. Opioid-, cannabis-, and alcohol-dependent women show more rapid progression to substance abuse treatment. Drug Alcohol Depend 2004;74(3):265-72.
4. Erol A, Karpyak VM. Sex and gender-related differences in alcohol use and its consequences: Contemporary knowledge and future research considerations. Drug Alcohol Depend. 2015 Nov 1;156:1-13.
5. Mišević Ž, Bogdan A, Mišević M, Ružić T. Cultural Patterns of Drinking and Alcoholism in North and South of Croatia. Interdisciplinary Description of Complex Systems [Internet]. 2020 [pristupljeno 11.08.2025.];18(1):36-56.
6. Torre R. Prekomjerno pijenje u žena. U: Torre R. Alkoholizam: prijetnja i oporavak. Zagreb: Profil Knjiga; 2014. str. 131-43.
7. 7. ESPAD Group. ESPAD Report 2019: Results from the European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs. Luxembourg: Publications Office of the European Union; 2020.
8. Knapp C. Opijanje: ljubavna priča. Zagreb: Naklada Zadro; 1997. str. 199.