Uloga roditelja u prevenciji pijenja mladih

Alkohol je najčešće prvo sredstvo ovisnosti koje mladi probaju i s kojim se prvi put susretnu. Djeca i alkohol ne idu zajedno jer za djecu u razvoju ne postoji sigurna ni dozvoljena doza alkohola. Mladi nisu svjesni opasnosti, a ponekad nisu ni njihovi roditelji.

Ključna stvar vezana za pijenje alkohola među djecom i mladima jest velika opasnost za njihovo zdravlje. Dječji mozak znatno je osjetljiviji na oštećenja koja nastaju kao posljedica pijenja alkohola; dolazi do oštećenja živčanih stanica, javlja se zaboravljivost, smetnje pamćenja i učenja. Djeca imaju smanjenu sposobnost mišljenja i logičkog zaključivanja, često se javlja agresivnost, depresija i druge psihičke smetnje. Istraživanja pokazuju da mladi koji konzumiraju alkohol češće stradavaju u prometnim nesrećama, češće sudjeluju u nasilju i vandalizmu, ulaze u spolne odnose u ranijoj dobi, imaju veći broj seksualnih partnera, stupaju u spolne odnose bez zaštite pa su izloženiji spolno prenosivim bolestima te češće konzumiraju druga sredstva ovisnosti. Prema istraživanjima, od djece koja su počela piti s 13 godina njih 43%  postaju alkoholičari, a ako su počeli piti u odrasloj dobi samo će 10% njih razviti ovisnost o alkoholu.

Ono što svaki roditelj može napraviti u prevenciji pijenja jest na miran i prijateljski način razgovarati s djecom o alkoholu. Roditelj treba upoznati dijete s posljedicama pijenja u njihovoj dobi i potaknuti razgovor o načinima odbijanja alkohola, objasniti mu zašto je to važno i zašto to očekuje. Roditelj treba izbjegavati jednostavna pitanja na koja će dijete odgovarati s  „da“ ili „ne“.

Oba roditelja trebaju postaviti jasna pravila ukazujući kakvo ponašanje očekuju od djeteta. Pri tome je važna dosljednost (ako ste nešto dogovorili onda se toga držite - pravila vrijede svugdje i cijelo vrijeme) i razumnost (budite razumni i objasnite svrhu pravila, npr. „Ne sjedaj s pijanom osobom u automobil, jer možeš doživjeti prometnu nesreću.“). Važno je izbjegavati nerealistične prijetnje  koje nećete moći održati (poput “Nikada više nećeš izaći vani“). Važno je s djetetom zajednički dogovoriti kakve će biti posljedice nepoštivanja pravila (npr. „Kašnjenje nakon izlaska znači da iduća dva vikenda nema izlazaka uopće.“).  

Dobar roditelj treba biti uključen u život svoje djece na način da zna što mu se događa, što ga zanima i veseli, koji su mu planovi, a poželjno je razgovarati s roditeljima prijatelja svog djeteta.Roditelji trebaju biti informiranigdje njegovo dijete provodi svoje slobodno vrijeme, s kim je i što radi, a posebno je važno da dijete dočekuju budni nakon večernjeg izlaska. Na taj način roditelj može obratiti pozornost na djetetov izgled, govor i ponašanje.

Roditelji su model ponašanja svojoj djeci. Djeca prihvaćaju roditeljske vrijednosti i stavove te ih prenose i na odnose sa svojim prijateljima, stoga budite pozitivan primjer i razmislite kakve poruke svojim stavovima i svojim ponašanjem šaljete djetetu. 

 

mr. spec. Karmen Kmetović Prkačin, dipl. soc. radnica