Svrab ili šuga (lat. scabies)

Svrab ili šuga (lat. scabies) je zarazna bolest kože popraćena neugodnim svrabom i crvenkastim promjenama na koži. Uzročnik infekcije je grinja pod nazivom Sarcoptes scabiei var. hominis, okrugli, mali, često oku nevidljiv člankonožac prilagođen parazitskom načinu življenja na koži čovjeka. Lako se prenosi s čovjeka na čovjeka izravnim dugotrajnijim fizičkim kontaktom, korištenjem odjevnih premeta, posteljine ili ručnika zaražene osobe.

Gravidne ženke grinje ulaze u vanjski sloj epidermisa kože (rožnati sloj) gdje stvaraju kanaliće u koja liježu jajašca koja se u nekoliko idućih dana razviju u larve, a nakon tog nastaju odrasli oblici koji mogu živjeti 3-4 tjedna u koži domaćina. Nepravodobnim liječenjem ženke nastavljaju s liježenjem jajašaca i cijeli ciklus se ponavlja.

Svrab je opisan još u Bibliji a i danas se javlja svake godine kod otprilike 300 miljuna ljudi svih rasa i socijalnih staleža diljem svijeta. Primarni čimbenik rizika jest napučenost - tako škole, vrtići, starački domovi, bolnice i drugi oblici velikih kolektiva nerijetko predstavljaju žarište infekta.

Glavni simptomi su: 

  • intenzivan svrbež kože koji se pojačava noću i u toplini i pojava crvenog osipa na mjestima koja se grebu.

  • pojava sitnih kanalića (rovova-sivkasto crne linije na koži) najčešće između prstiju šake, ručnom zglobu, podlakticama, laktovima, pazuhu, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, dojkama oko bradavica, donjoj strani stražnjice

  • pojava tamnih točkastih promjena poput osipa , a u težim slučajevima i bubuljica u zahvaćenom području

  • glava, lice, vrat, dlanovi i tabani kod djece mogu biti zahvaćeni, kod odraslih nije karakteristično

  • moguća sekundarna bakterijska infekcija koja nastaje grebanjem kože

  • kod ljudi oslabljenog imuniteta može se razviti rjeđi, ali puno ozbiljniji oblik svraba poznat nao norveški ili krustozni svrab gdje dolazi do abnormalnog umnažanja grinja i stvaranja zadebljanja s tisućama uzročnika.

Dijagnoza svraba postavlja se na temelju prisutnih kliničkih smetnji, a potvrđuje pronalaskom grinje, jajašaca ili fekalnog materijala larvi mikroskopskom analizom strugotina kože.

Liječenje se provodi lokalnim i peroralnim skabicidima. Permetrin je lokalni pripravak i lijek izbora koji se nanosi na kožu cijelog tijela prije spavanja, a ispire nakon 8-14 sati (ako je potrebno terapija se ponovi nakon tjedan dana). Ivermektin je peroralni pripravak dokazane učinkovitosti uglavnom namijenjen težim oblicima svraba (ne za djecu ispod 6 godina). Dodatne terapijske mogućnosti uključuju benzil-benzoat, lindan a za ublažavanje svraba moguće je uključiti anihistaminike i kratkotrajno uzimanje kortikosteroidnih pripravaka. Ono što zabrinjava je porast rezistencije uzročnika na učestalo korištenje lijekova, ali razvoj tehnologije i napori u proučavanju molekularne biologije grinja moglo bi dovesti i do razvoja efikasnog cjepiva protiv svraba.

Uz odgovarajuće lijekove vrlo je važno dan nakon početka terapije oprati u vrućoj vodi svu odjeću, posteljinu i ručnike koji su bili u upotrebi posljednjih nekoliko dana te ponoviti postupak nakon tjedan dana. Tepihe i presvučeni namještaj bi trebalo usisati i vrećice iz usisavača odmah baciti. Predmete koji se ne mogu prati bi trebalo odnijeti na kemijsko čišćenje ili zatvoriti u plastične vreće na tjedan dana. Također, u sprječavanju ponovne zaraze, nužno je da se svi članovi obitelji i spolni partneri istodobno liječe. Kućni ljubimci ne zahtijevaju liječenje.

Uz pravilnu dijagnozu i liječenje prognoza ove infekcije je kod zdravih ljudi odlična. Bolnički pacijenti i osobe oslabljenog imuniteta pod povećanim su rizikom za razvoj krustoznog svraba, koji često ima nepovoljniji ishod, stoga zahtjeva agresivniji terapijski pristup. U provođenju terapije važno je strogo se držati liječničkih uputa kako bi se izbjegli neželjeni učinci propisanih lijekova, a za vrijeme i nakon liječenja treba se pridržavati svih navedenih mjera prevencije.

Kakvo je stanje u Republici Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji?

U Republici Hrvatskoj godišnje se prijavi ispod tisuću novooboljelih od svraba, dok se u našoj županiji zabilježi 40-ak slučajeva godišnja. Do sada (10. siječnja) u 2014. godini u naš Zavod nije pristigla niti jedna prijava oboljelih od svraba. Budući se ova bolest pojavila u epidemijskom obliku u susjednoj BIH, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije svakodnevno prati epidemiološku situaciju na terenu.

 

Igor Piskač, dr. med. spec. epidemiolog