Što je EHEC i kako se zaštititi?

Što je EHEC (enterohemoragijska E. coli)? 

Escherichia coli spada u enterobakterije, tj. bakterije koje žive u crijevima ljudi i životinja. Postoji jako puno vrsta ešerihija i mnoge su “normalni” stanovnici probavnog trakta čovjeka i životinja pa ih koristimo kao indikatore fekalnog zagađenja hrane, vode ili mora. Neke druge vrste uzrokuju upalu mokraćnih putova i to kao najčešći uzročnici. Posebna skupina ešerihija su tzv. enteropatogene ešerihije, koje uzrokuju infekcije probavnog sustava. Tu spada i EHEC koja uzrokuje krvave proljeve, a posebice je opasna podvrsta STEC (E. coli koja stvara Shiga toxin (Vero toksin)) u koju spada i soj O104:H4 koji je izazvao epidemiju u Njemačkoj. Ovaj soj može stvoriti sliku HUS-a (hemolitičko-uremijskog sindroma) kojeg karakterizira anemija, smanjenje broja trombocita i zatajenje bubrega. 

Kako se čovjek zarazi?

EHEC se nalazi kao dio flore crijeva životinja, i kod njih ne uzrokuje bolest . Ova bakterija se najčešće prenosi zagađenom hranom i u direktnom kontaktu sa zaraženim životinjama. Daljnji prijenos sa čovjeka na čovjeka moguć je među bliskim kontaktima (u obitelji, vrtiću, školi, domovima i sl.).  Hrana koja se najčešće povezuje s EHEC infekcijama je nedovoljno termički obrađeno meso, nepasterizirano (neprokuhano) mlijeko i sir, nepasterizirani sok od jabuke, te razno povrće (krastavci, zelena salata, klice, špinat). Dovoljan je mali broj ovih bakterija da izazove bolest.

Koji su simptomi bolesti?

Inkubacija bolesti je 2-8 dana. Kod EHEC infekcije najčešće se javljaju jaka bol i grčevi u trbuhu uz vodenasti krvavi proljev koji traje 5-10 dana. Temperatura je normalna ili malo povišena. Mogu se javiti asimptomatski slučajevi. Kod djece do 5 godina i starijih osoba, može doći do tzv. hemolitičko-uremijskog sindroma (HUS). HUS karakterizira zatajenje bubrega i trombocitička trombocitopenična purpura (TTP) tj. stvaranje ugrušaka krvi u malim krvnim žilama. Ovaj tip bolesti prati visoka smrtnost, a najčešće ga uzrokuje serotip O157:H7.

Kako se mogu zaštititi?

 1. Dobra osobna higijena ruku
Ruke perite sapunom, na način da operete sve djelove šake uključujući vrhove prstiju, prostore između prstiju, te palac. Ruke treba prati:

  • prije pripreme i serviranja hrane, te prije jela
  • nakon korištenja WC-a ili mijenjanja pelena
  • nakon rada sa sirovim povrćem ili mesom
  • nakon kontakta sa domaćim životinjama (krave, koze, ovce, svinje, kokoši…) ili nakon boravka na farmi 
  • nakon kontakta s izmetom bilo kojeg kućnog ljubimca

 2. Higijenski rad s hranom

  • Bilo koja osoba s proljevom ili povraćanjem ne bi smjela raditi s hranom
  • Sve vrste mesa moraju se dobro termički obraditi, jer termička obrada uništava mikroorganizme koji izazivaju bolesti
  • Svom voću s  korom i korjenastom povrću, koru treba oguliti a nakon toga dobro oprati pod tekućom vodom
  • Svo povrće treba dobro oprati pod tekućom vodom, posebice ono koje nećemo kuhati (npr. povrće za salate)
  • Izbjegavajte križnu kontaminaciju, npr. širenje bakterija sa sirove hrane na gotova jela, primjerice tako što ćete koristiti zasebne daske za sječenje sirovog mesa, zasebne za sirovo povrće, a zasebne za gotova jela. Nakon korištenja, daske se moraju dobro oprati, po mogućnosti u perilici.

 Važno je reći kako ovim mjerama sprječavamo pojavu i drugih bolesti koje se prenose hranom.

 

Zapamti!

PERI RUKE!

 a hranu

 OGULI!     OPERI!     SKUHAJ!

 

Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije