Melanom kože i samopregled

Koža je najveći i jedan od najvažnijih organa našeg tijela. Teži između dva i četiri kilograma, pokriva 1- 2 m2 površine tijela. Potpuno se obnavlja svakih sedam do deset tjedana, pri čemu se svakodnevno ljušti i skida približno pet milijuna mrtvih stanica kože. Koža čuva naše tijelo od toplinskih promjena, mehaničkih ozljeda i infekcija. Putem osjetilnih tjelešaca u koži primamo informacije iz vanjskog svijeta (dodir, toplina, hladnoća, receptori za duboki osjet), a u koži se sintetizira i vitamin D.

Koža tamni izlaganjem kožnih stanica melanocita sunčevim zrakama, pri čemu se pod utjecajem UV (ultravioletnih) zraka stvara melanin, pigmentna bjelančevina koja uzrokuje tamnjenje kože i pruža zaštitu od utjecaja sunčevih UV zraka. Stvaranje melanocita, kao prirodne zaštite naše kože, smanjuje se tijekom života i to za 10% svakih 10 godina.

Tipovi kože u svijetu su određeni prema količini melanina u koži što je zadano naslijeđem (svijetla, smeđa ili crna koža) i reakcijom kože na izlaganje sunčevim UV zrakama pri čemu koža tamni i stvara ten. Svijetla koža (vrlo blijeda ili blijeda koža) i nakon kratkog izlaganja suncu, vrlo lako izgori, razvija kožne pjegice, dugo i teško razvija ten i rijetko potamni, zbog čega treba zaštitu prije i tijekom izlaganja suncu. S druge strane, tamnija koža brže i lakše tamni, manje je sklona razvoju opeklina od sunca, što ne znači da ne treba odgovorajuću zaštitu. Tamna koža je sklonija razvoju postupalnih pigmentacija nakon ozljeda (smeđe promjene na koži). Osobe s fotoosjetljivošću mogu lako izgoriti kod izlaganja suncu zbog bolesti, određenih stanja ili kod uzimanja nekih lijekova, međutim njihova fotoosjetljivost ne utječe na sposobnost tamnjenja. Prema Fitzpatrick-u postoji šest (foto)tipova kože prema njenim karakteristikama (boja kože, osjetljivost na izlaganje sunčevim zrakama, brzina stvaranja tena). 

Dolaskom ljetnih vrućina, oslobađamo se slojeva odjeće, a kožu, često bez odgovarajuće pripreme, izlažemo sunčevoj svjetlosti i time povećavamo rizik za razvoj kožnih tumora.

Kako bi na vrijeme pripremili našu kožu za nadolazeće ljeto potrebno je postepeno izlagati sunčanim zrakama (do 10.00 sati ujutro i u kasnijim poslijepodnevnim satima iza 17.00 sati) uz primjenu odgovarajuće mehaničke i kemijske zaštite. Mehaničku zaštitu predstavljaju pokrivala za glavu, šeširi širokog oboda koji prekrivaju lice, nos, uške i vrat, sunčane naočale sa zaštitnim UVA i UVB filterima, lagana odjeća gušćeg tkanja s dužim rukavima i nogavicama, suncobrani i sjenila. Kemijsku zaštitu od sunca pružaju preprati (kreme, losioni i sl.) za izravno nanošenje na kožu s odgovarajućom SPF-om (eng. Sun Protection Factor) koja označava koliko zaštite od sunca nam neko sredstvo osigurava. Uz sve navedenom važan je i tip kože i duljina izloženosti sunčevim zrakama (tablica Tipovi kože i izlaganje suncu). 

Tipovi kože i izlaganje suncu

Naročitu pozornost treba obratiti na djecu mlađu od godine dana čiju nježnu i osjetljivu kožu nikako ne izlagati izravnom djelovanju sunca.

MELANOM KOŽE

Jedan od najzloćudnijih kožnih tumora je melanom koji nastaje iz pigmentnih stanica melanocita (slika 1). Njegovo biološko ponašanje pokazuje sklonost ranom širenju u visceralne (pluća, jetra, kosti, mozak) i nevisceralne organe (koža, limfni čvorovi).

Poznate rizične čimbenike čine svijetla boja kože, nasljeđe, dugotrajno, nekontrolirano izlaganje sunčevoj svjetlosti i opekotine u djetinjstvu, zanimanja vezana uz rad na otvorenom, prisutnost promjenjenih madeža (dugotrajno iritirani i upalno promjenjeni) itd. 

Slika 1. Melanom kože

Melanomi su najčešće lokalizirani u područje glave, vrata, trupa, nadlaktice i podlaktice.

Letak melanom kože

Dijagnostika melanoma provodi se samopregledom i liječničkim pregledom, te ekscizijskom biopsijom sumnjivih tvorbi.

  

SAMOPREGLED KOŽE I "ABCDE" PRAVILO

Samopregled je postupak, kojim povremenim pregledom kože, po mogućnosti jednom mjesečno, osoba stječe sposobnost da bolje uoči promjene koje bi mogle ukazivati na zloćudnu preobrazbu madeža i drugih promjena na koži.

Kada prvi put pregledavate svoju kožu, pokušajte što detaljnije uočiti sve madeže, bradavice, mrlje, pjege i druga obilježja kako bi slijedeći put lakše uočili moguće promjene boje, oblika, veličine, ruba, ravnomjernosti pigmenta te uzdignuća (tzv. ABCDE pravilo kod pregleda). Svaku sumnjivu promjenu treba pregledati i liječnik.

ŠTO JE "ABCDE" PRAVILO?

Skraćeni akronim ovog pravila odnosi se na početna slova naziva promjena koje se uočavaju kod pregleda kožnih izraslina i sumnje na zloćudnu preobrazbu.

A - asimetrija (engl. Asymetry) - melanomski madeži su asimetrični, nejednakih polovica.

B - rubovi (engl. Borders) - melanomski madeži imaju nepravilne, nazubljene, valovite rubove.

C - boja (engl. Color) - kod melanomskih madeža u promjeni je prisutno više boja i nijanse (od svijetlo smeđe, crne, crvene, ružičaste)  

D - veličina (engl. Diameter) - melanomski madež u pravilu je veći od 6 mm, ali može biti i manji.

E - razvoj (engl. Evolution) - melanomski madež s vremenom mijenja veličinu, boju, debljinu, oblik uz pojavu dodatnih simptoma (krvarenje, svrbež, curenje tekućine).

Promjene koje odstupaju od tzv. ABCDE pravila potrebno je dodatno pregledati kod liječnika. 

Samopregled se provodi u dobro osvjetljenoj sobi pred ogledalom koje prikazuje cijelo tijelo uz korištenje ručnog ogledala i stolice za područja koja su teško dostupna pogledu. Pri tom zamolite supružnke, partnere, članove obitelji ili bliske prijatelje da Vam pomognu u pregledu onih dijelova tijela koje teško možete sami pregledati (donji dio leđa, stražnja strana nadkoljenica).

Slijedeće ilustracije (slika 2) će Vam pokazati na koji način je potrebno obaviti samopregled kože u svrhu praćenja sumljivih promjena na koži.

Slika 2. Samopregled kože

  

Razgovarajte sa svojim liječnikom ako primijetite promjene na koži poput nove izrasline, promjene koja ne cijeli, promjene u staroj izraslini, madežu ili bilo kojem ABCDE znaku koji bi mogao upućivati na razvoj melanoma.

Provodite redovito samopregled kože, uočite promjene, otkrijte ih i izliječite na vrijeme.

Rak kože se može spriječiti!

 

Izvor:

Samopregled kože 

www.cancer.org

www.euromelanoma.org

dermnetnz.org

 

Pripremila:

mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva