Stjenice

Što su to stjenice?

Kućna stjenica (lat. Cimex lectularius L.; eng. Bed bug) spada u porodicu beskrilnih insekata Cimicidae, koji se hrane krvlju. Rasprostranjena je na gotovo svim kontinentima, a uglavnom je nalazimo u područjima s umjerenom klimom.

Kućna stjenica je 5,5-7 mm dužine i 2,5-3 mm širine. Tri do šest dana nakon oplodnje ženka polaže 6-10 jaja u razdoblju od oko 6 dana. Tijekom života može producirati do 200 jaja, nekada i više (do 500). Ima 5 razvojnih stadija i u idealnim uvjetima (ljetni mjeseci) od jajašca do odrasle jedinke prođe oko 6 tjedana.

Stjenice su termolabilne pa tako niska temperatura od -17 ºC kroz 2 sata ubija odrasle, a temperatura od -18 ºC kroz 1 sat ubija jaja. Visoka temperatura od 41 ºC kroz 1 sat ubija odrasle, a na temperaturi od 45ºC kroz 1 sat ugibaju jaja stjenica.

Stjenice žive 6 do 12 mjeseci, a neke nove studije govore kako mogu živjeti i značajno više u uvjetima nedostatka hrane. Inače, odrasla stjenica može preživjeti bez hrane do 5 mjeseci.

Na koji način ugrožavaju zdravlje ljudi?

Stjenice su nametnici od  javnozdravstvenog značaja uglavnom zbog njihovih neugodnih uboda, a mogu predstavljati i ozbiljni zdravstveni problem radi psihološkog stresa uzrokovanog ubodima.

Koliko je poznato, stjenice NE prenose uzročnike zaraznih bolesti. Unatoč činjenici da nemaju ulogu kao vektori (prijenosnici) uzročnika zaraznih bolesti, stjenice imaju javnozdravstveno značenje zbog lokalnih kožnih reakcija na ubode i zbog mogućega izazivanja anemije u ljudi koji žive u trajno infestiranim prostorima. Kod nekih osoba ubodi stjenica uzrokuju ozbiljni psihološki stres. Kožne reakcije su posljedice tvari koje stjenice ubrizgavanju prilikom uzimanja obroka krvi. Najčešće lokalne reakcije javljanju se u obliku promjena nalik na one kod uboda komaraca. Kod preosjetljivih pojedinaca mogu se javiti i sistemske alergijske reakcije, sve do najtežeg oblika, tj. anafilaktičkog šoka.

Reakcije na ubode mogu biti odgođene do 9 dana prije nego se lezije pojave, što može izazvati zabunu u pogledu porijekla ugriza. Alergijske reakcije se obično javljaju unutar 1 do 24 sata, a uključuju uzdignute crvenkaste promjene kože različitih veličina i oblika, uz svrbež i upalu.

Slika 1. Promjene na koži uzrokovane ubodima stjenica (Courtesy BedBugs.org)

Kako se stjenice šire?

Problematika stjenica je uglavnom povezana s pojavnosti u različitim transportnim sredstvima poput zrakoplova, kruzera, autobusa, vlakova, brodova i jahti, pa takvu pojavu nazivamo putničko-turističkom infestacijom. Pojavnost stjenica na našem prostoru s pravom možemo tumačiti kao posljedicu dolaska turista iz raznih dijelova svijeta i bolje prometne povezanosti s udaljenim destinacijama. Često mijenjanje turističkih destinacija, raširenost putovanja zrakoplovima, odvojeno putovanje prtljage od putnika i još mnogobrojni drugi faktori, omogućuju pasivan prijenos stjenica koje su zavučene u naborima prtljage, odjeće i općenito u samim prijevoznim sredstvima. Kada se stjenice donesu na neku destinaciju koriste sve moguće načine širenja u novoj sredini, npr. preko staroga namještaja, razne opreme, pokućstva, garderobe, ali i migracijom u susjedne prostore, sve u svrhu potrage za hranom.

Gdje obitavaju stjenice?

Obitavaju u pukotinama zidova, podova, stropova, namještaja, ispod lajsni, okvira prozora, štokovima vrata, ispod tapeta, između rubova i nabora posteljine i madraca, okvirima slika, uz električne vodove, ispod utičnica, ispod tapiciranoga namještaja…  

Kako otkriti stjenice?

Odrasle stjenice nalikuju sjemenkama jabuke, imaju karakterističan sladunjav miris, sličan mirisu plijesni, čak se uspoređuju i sa mirisom svježih malina. Miris se javlja pri većoj infestaciji ili kada se stjenice nagnječe. Možemo ih uočiti i po malim crnim točkicamana koje ostaju od njihovog izmeta te po krvavim tragovima na posteljini nakon njihovog hranjenja.

Kako se i koliko često hrane?

Hrane se obično noću i to krvlju čovjeka i sisavaca, a u njihovom nedostatku napadaju i ptice, žabe i guštere. Privlači ih toplina i ugljični dioksid (CO2). Hranjenje je bezbolno, jer stjenica probija kožu s dvije šuplje cjevčice - s jednom cjevčicom injektira slinu koja sadrži antikoagulanse za spriječavanje zgrušavanja krvi i anestetike tako da domaćin ništa ne osjeća, a drugom povlači krv. Nimfe (mlade stjenice) se hrane kraće, svega 3 minute, dok odrasla stjenica uzima obrok 10 do 15 minuta nakon čega se vraćaju u svoje skrovište probavljati hranu. Hrane se svakih 5 do 10 dana.

Kako se mogu liječiti kožne promjene uzrokovane ubodom stjenice?

U većini slučajeva lokalne rakcije i svrbež mogu se ublažiti stavljanjem leda na mjesto uboda i uzimanjem antihistaminika na usta.

Koje su najbolje metode prevencije?

Prevencijske mjere i zaštita od stjenica koje kao pojedinci možemo učiniti su održavanje prostora i površina čistima. Kako stjenice migriraju najvećim djelom u prtljazi gostiju, obvezno je detaljno pregledavati prostore nakon što isti napuste objekt i to na način da se pregledaju sve pukotine u prostoru. Posebnu pozornost treba obratiti na prtljažne prostore (tzv. sanduke kreveta), treba pregledati posteljinu, madrace, podnice, uzglavlja kreveta, slike, stoliće, utičnice, audiovizualnu opremu, ogledala, roletne, rasvjetna tijela, laminatne i parketne podove itd. Metalne konstrukcije kreveta mogu ograničiti kretanje stjenica jer se teško penju po glatkim i tvrdim podlogama.

Samo ovlašteni izvođači DDD mjera mogu izvršiti suzbijanje stjenica.

Nakon kvalitetnog izvida, ovlašteni izvoditelj mora izraditi Plan suzbijanja i uručiti ga stranci.

Plan treba sadržavati:

  • stupanj infestacije
  • postupak suzbijanja, fizikalne postupke, kemijske postupke (vrsta biocida)
  • mjesta primjene
  • obveze stranke
  • rokove izvršenja
  • prijedlog daljnjih kontrola i postupaka
  • garanciju (ograničenje) uz preporuku
  • cijenu postupka.

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije vrši preglede na stjeničavost te nadzor nad primjenom mjera dezinsekcije.

Slika 2. Odrasla stjenica i dva jajašca među zrnima riže (Courtesy BedBugs.org)

Kakva je pojavnost stjenica u svijetu?

Stjeničavost u svijetu posljednjeg desetljeća bilježi značajan porast. Pojava stjenica više nije osobina siromašnih i zapuštenih prostora. Stjenice su se danas prilagodile novim uvjetima i uspješno osvajaju nova područja, luksuzne stanove, hotele, hostele, a ponekad i škole i bolnice.

Stjeničavost u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji

U Hrvatskoj zadnjih godina bilježimo porast stjeničavosti u svim županijama, uz veću pojavnost stjenica u turistički orijentiranim županijama. Za Dubrovačko-neretvansku županiju imamo podatke od 2007. godine gdje imamo prijavljeno 13 slučajeva stjenica po zbirnom izvješću od ovlaštenih izvođača na području naše županije. Posljednje tri godine (2015.-2017.) se broj prijava prisustva stjenica kreće oko 100 slučajeva godišnje.

Zoran Vrsaljko, san. ing.