Komplikacije šećerne bolesti i preporuke
Svjetski dan dijabetesa obilježava se svake godine 14. studenog, na rođendan Sira Fredericka Bantinga, koji je uz Charlesa Besta 1922. godine otkrio inzulin - hormon ključan za održavanje razine šećera (glukoze) u krvi. Šećerna bolest ili diabetes mellitus kronična je bolest čije je glavno obilježje povišena razina šećera u krvi. Riječ diabetes dolazi iz grčkog jezika i znači proći kroz, protjecati (oboljeli od dijabetesa učestalo mokre), dok riječ mellitus dolazi iz latinskog jezika i znači sladak (urin oboljelih sadrži visok udio šećera).
Danas 537 milijuna osoba diljem svijeta ima dijagnosticiran dijabetes, odnosno svaka 10. odrasla osoba. Porast broja oboljelih povezan je s porastom broja pretilih osoba i sjedilačkog načina života. Prema podacima CroDiab Registra, u Hrvatskoj je u 2024. godini bilo 396 005 osoba sa šećernom bolesti. Međutim, zbog nedijagnosticiranih slučajeva, smatra se da je stvarni broj oboljelih veći od 500 000. Dijabetes je treći uzrok smrti u Hrvatskoj. Simptomi mogu dugo izostati ili biti nejasni, zbog čega često prođe nekoliko godina od pojave prvih simptoma do postavljanja dijagnoze. Nažalost, dotad se često javi jedna ili više kroničnih komplikacija bolesti.
Postoje tri glavne vrste dijabetesa:
- DIJABETES TIPA 1 – autoimuna bolest kod koje imunitet napada i uništava stanice koje proizvode inzulin u gušterači. Uglavnom se javlja kod djece i mlađih osoba, ali može se javiti i kasnije.
- DIJABETES TIPA 2 – najčešći tip dijabetesa. Uglavnom pogađa osobe iznad 45 godina (otud potječe naziv „starački dijabetes“), ali i mlađe osobe mogu oboljeti. Karakterizira ga nedovoljna proizvodnja inzulina i/ili smanjena osjetljivost stanica na inzulin. Prije pojave dijabetesa tipa 2, dolazi do PREDDIJABETESA (INZULINSKE REZISTENCIJE) koji se javlja kad gušterača ne može proizvesti dovoljne količine inzulina za održavanje normalne razine šećera u krvi.
- GESTACIJSKI DIJABETES – pogađa trudnice. Iako u većini slučajeva simptomi nestanu nakon poroda, pacijenti imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u budućnosti.
KOMPLIKACIJE ŠEĆERNE BOLESTI
Osobe koje boluju od dijabetesa s vremenom imaju veći rizik od razvoja kroničnih komplikacija, koje najčešće pogađaju krvožilni i živčani sustav, oči i bubrege. Također, povećan je rizik i za obolijevanje od karijesa i bolesti desni. Veću mogućnost za razvoj komplikacija imaju osobe kojima dijabetes nije pravovremeno dijagnosticiran i kojima razina glukoze u krvi nije regulirana, jer dugotrajna izloženost povišenoj koncentraciji glukoze u krvi oštećuje živce i krvne žile. Važnu ulogu u sprječavanju ili usporavanju komplikacija imaju održavanje razine glukoze u krvi, krvnog tlaka i kolesterola unutar referentnih vrijednosti. Pravovremeno dijagnosticiranje dijabetesa, redovita kontrola i sveobuhvatan pristup liječenju nužni su za očuvanje zdravlja i kvalitete života.
- KOMPLIKACIJE KRVOŽILNOG SUSTAVA
Osobe s dijabetesom imaju 2-4 puta veću mogućnost obolijevanja i smrti od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na osobe koje ne boluju od dijabetesa. Kardiovaskularne bolesti poput ateroskleroze (začepljenje krvnih žila), povišenog krvnog tlaka, srčanog i moždanog udara najčešće su komplikacije osoba s dijabetesom. Česta je pojava periferne arterijske bolesti, koja utječe na cirkulaciju krvi ruku i nogu. Simptomi su trnci, bol i usporeno zacjeljivanje rana.
- KOMPLIKACIJE ŽIVČANOG SUSTAVA
Dijabetička neuropatija ili oštećenje perifernih živaca jedna je od najčešćih komplikacija šećerne bolesti. Često je oštećenje živaca u nogama, što može dovesti do trnaca i gubitka osjeta. Smanjenim osjetom raste sklonost ranama i ozljedama koje sporije zarastaju i podložne su infekcijama, što može dovesti i do amputacije. Sindrom dijabetičkog stopala predstavlja oštećenje na koži stopala koje je povezano s neuropatijom, perifernom arterijskom bolešću i infekcijama, a glavni je uzrok amputacije donjih ekstremiteta.
- DIJABETES I ZDRAVLJE OČIJU
Najčešća bolest oka od koje obolijevaju dijabetičari jest dijabetička retinopatija, odnosno oštećenje mrežnice. Šećer oštećuje krvne žile u oku, dolazi do pucanja i gubitka protoka krvi. Ova komplikacija uzrokuje smanjenje vida, a može dovesti i do sljepoće, zbog čega je važno pravovremeno liječenje i redovita kontrola očiju.
- KOMPLIKACIJE S BUBREZIMA
Dijabetes može uzrokovati dijabetičku nefropatiju, odnosno oštećenje bubrega. Neregulirani krvni šećer tijekom duljeg vremena uzrokuje oštećenje sitnih krvnih žila i smanjenje bubrežne funkcije. U slučaju većih oštećenja, može doći i do zatajenja bubrega. Oštećenjem krvnih žilica smanjuje se sposobnost bubrega da filtrira krv i izbacuje otpadne tvari, kao i višak tekućine. Povišeni krvni tlak može izazvati dodatni pritisak na bubrege i povećati rizik od razvoja bubrežnih bolesti.
VAŽNOST PREHRANE I TJELESNE AKTIVNOSTI U PREVENCIJI I LIJEČENJU DIJABETESA
Osim lijekova, važnu ulogu u liječenju dijabetesa imaju dijabetička dijeta i tjelesna aktivnost.
Ciljevi dijabetičke prehrane su:
- opskrba tijela nutrijentima i energijom;
- održavanje razine glukoze u krvi unutar referentnih vrijednosti;
- održavanje normalne tjelesne mase;
- prevencija i ublažavanje kroničnih komplikacija bolesti;
- smanjenje konzumacije soli s ciljem smanjenja rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Dijabetička prehrana sastoji se od tri glavna obroka i 1-2 međuobroka dnevno kako bi se spriječile velike oscilacije glukoze u krvi. Naglasak je na unosu složenih ugljikohidrata s niskim glikemijskim indeksom, odnosno namirnica koje ne uzrokuju nagli porast glukoze u krvi, kao što su voće, povrće, integralne žitarice, mahunarke itd. Važan dio dijabetičke prehrane čini i unos prehrambenih vlakana, koja pomažu u sporijoj apsorpciji glukoze i boljoj regulaciji šećera. Zaslađene napitke i energetska pića treba izbjegavati. Kao izvor masti preporučuju se maslinovo ulje, orašasti plodovi i sjemenke te riba bogata omega-3 masnim kiselinama.
Važno je naglasiti da dijabetička prehrana treba biti prilagođena individualnim potrebama. Osobe koje uz dijabetes imaju i oštećenje bubrega trebaju ograničiti unos proteina na 0,8 g/kg tjelesne mase. Prehrana za redukciju tjelesne mase ne bi smjela sadržavati visok udio proteina. Bolesnici koji pate od povišenog krvnog tlaka i/ili oštećenja bubrega trebaju paziti da je dnevni unos soli unutar preporučenih granica (5 g soli dnevno za odrasle osobe). Zbog velike uloge prehrane u liječenju šećerne bolesti, novodijagnosticirani pacijenti trebaju proći edukaciju o prehrani koje vode liječnici i nutricionisti.
Redovita tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u kontroli dijabetesa. Tjelesno aktivni bolesnici troše više glukoze i poboljšavaju osjetljivost stanica na inzulin. Na taj se način pospješuje održavanje glukoze unutar referentnih vrijednosti. Također, redoviom tjelesnom aktivnošću potiče se trošenje masnoća i održavanje normalne tjelesne težine. Tjelesna aktivnost ne mora biti ograničena isključivo na teretane ili organizirane sportske aktivnosti, već može uključivati i svakodnevne aktivnosti poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova Preporuča se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno. Bitno je pronaći tjelesnu aktivnost u kojoj će osoba ustrajati.
Zbog velikog broja oboljelih diljem svijeta i velikih troškova u zdravstvu za liječenje dijabetesa i njegovih komplikacija, dijabetes predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjeg vremena. Uz pravovremeno dijagnosticiranje, odgovarajuću terapiju i promjenu životnih navika, osobe s dijabetesom mogu imati dobre prognoze za vođenje aktivnijeg i kvalitetnijeg života.
Tereza Čabrilo, dipl. ing. preh. teh.
