Svjetski dan zdravlja - 7. travnja 2022. Naš planet, naše zdravlje

Za ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, 7. travnja 2022., Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) globalnu pozornost usmjerila je na očuvanje okoliša i ljudskog zdravlja pod sloganom „Naš planet, naše zdravlje“. Pozornost je stavljena na okoliš i klimatske promjene kao najveću prijetnju za ljudsko zdravlje, ali i za životinjski i biljni svijet.

Prema procjeni SZO više od 13 milijuna smrtnih slučajeva godišnje diljem svijeta posljedica su okolišnih čimbenika, a mogli su se izbjeći. Uzroci tih smrti povezani su s onečišćenjem zraka, vode, tla i hrane te utječu na razvoj zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti.

Klimatske promjene u posljednjim desetljećima

Vodeće globalne klimatske promjene zbivaju se sve češće zbog ekstremnih vremenskih pojava kao što su toplinski valovi, poplave i oluje, što dovodi do poremećaja u uzgoju i proizvodnji hrane te porastu zoonoza i bolesti koje se prenose hranom, vodom ili vektorima.

Globalno zagrijavanje, s prosječnom temperaturom na svjetskoj razini za 0,94 - 1,03° C poraslo je u odnosu na temperaturu krajem 19. stoljeća. Ono je rezultat ljudskog djelovanja: povećane emisije stakleničkih plinova zbog izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji energije, sječe šuma i velikih sušnih razdoblja. Europa je, nakon Kine i Sjedinjenih Američkih Država, jedna od najvećih proizvođača stakleničkih plinova na svijetu. Godina 2020. bila je najtoplija zabilježena godina u Europi, a razdoblje od 2010. do 2019. godine najtoplije zabilježeno razdoblje.

Slika - Zdravstveni rizici povezani s klimatskim promjenama (Izvor: WHO. Climate change and health)

Zagađenje zraka, vode i tla

9 od 10 ljudi udiše nezdravi zrak nastao izgaranjem fosilnih goriva. Zagađeni zrak svake minute ubije 13 osoba zbog raka pluća, srčane bolesti ili moždanog udara. Zagađena voda i loši sanitarni uvjeti dovode do dijarealnih bolesti. Dvije milijarde ljudi u svijetu nema dovoljne količine vode sigurne za piće.

Prehrana u klimatski promijenjenom svijetu

Zagađeni zrak, voda i tlo te ogromne količine plastike prisutne u okolišu ulaze u sustav uzgoja i proizvodnje hrane pa tako i u naš organizam. Osim toga, u današnjem svijetu povećana je proizvodnja i konzumacija nezdrave hrane i pića što su glavni čimbenici rizika za već prisutnu pandemiju pretilosti, razvoj raka, srčanih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.

Sječa stabala i proizvodnja cigareta

Duhan godišnje ubije više od osam milijuna ljudi zbog raka, srčanih i plućnih bolesti, a zbog sječe stotina milijuna stabala za proizvodnju cigareta, siromašniji smo za čisti zrak koji udišemo.

Osjetljive populacijske skupine

Djeca, starije osobe, žene, raseljene osobe i osobe bez osnovnih životnih uvjeta najosjetljiviji su na zdravstvene rizike uzrokovane klimtskim promjenama. Zdravstvene posljedice tih promjena određene su osjetljivošću i otpornošću stanovništva na njih te opsegom i intezitetom ljudskog djelovanja.

Svatko može pridonijeti smanjenju klimatskih promjena

Svaki pojedinac i zajednica svojim djelovanjem mogu pridonijeti očuvanju našeg planeta i zdravlja. U ostvarenju tog cilja potrebno je: