Difterija

Što je difterija?

Difterija je akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijom Corynebacterium diphtheriae karakterizirana lokalnim upalnim promjenama (tonzile, ždrijelo, grkljan i nos) te izraženom toksemijom  i oštećenjem udaljenih organa.

Koji su simptomi difterije?

Inkubacija je od 2 do 5 dana, nakon čega počinje bolest s grloboljom, povišenom temperaturom, glavoboljom, gubitkom apetita i klonulošću. Na mjestu infekcije nastaju debele sivkasto-žute naslage čvrsto vezane za podlogu (pseudomembrane), koje mogu dovesti do gušenje i smetnji disanja. Za difteriju je karakterističan neugodan zadah iz usta. Kao rezultat toksemije  javljaju se simptomi vezani uz srce, periferne živce i bubrege. Blagi oblici bolesti su difterija kože, difterija prednjeg nosa i difterija vulve. Često ostaju neprepoznatljivi i imaju mnogo veće epidemiološko nego kliničko značenje. Od difterije najčešće obolijevaju necijepljena djeca od druge do šeste godine.

Koje su komplikacije difterije?

Kod dijela pacijenata javlja se srčani zastoj zbog upale srčanog mišića i zalistaka. Najopasnija komplikacija difterije je začepljenje dišnih putova pseudomembranama, što dovodi do smrti.

Kako se prenosi difterija?

Rezervoar i izvor zaraze je bolestan čovjek ili zdravi kliconoša. Bolest se prenosi kapljičnim putem, ali se može prenijeti i kontaktom preko zagađenih predmeta iz okoline. Obolijeva u prosjeku 10-20% izloženih, ali u okolini bolesnika može se naći veći broj kontaktnih kliconoša. Bolesnik je zarazan od kraja inkubacije do nekoliko tjedana nakon završetka bolesti. Osjetljivost na bolest je velika. Imunost nakon preboljene bolesti je dobra, ali ne i doživotna.

Kako se liječi difterija?

Difterija se liječi antibioticima koji djeluju na bakterije, ali ne i na već stvoreni toksin.  Kod težih oblika bolesti daje se difterični antitoksin koji neutralizira toksin.

Stanje difterije u svijetu

Tijekom 2013. g. u svijetu je ukupno prijavljeno 4.680 oboljelih od difterije, uz zasigurno veći broj neprijavljenih slučajeva. Iste godine je u Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije prijavljena su 33 oboljela od difterije.

Stanje difterije u Hrvatskoj

Nakon II. Svjetskog rata obolijevanje od difterije kod nas se kretalo ok 2-3 oboljela na 10.000 stanovnika. Najveći broj oboljelih bio je 1953.god. s ukupno 1.434 prijave oboljenja, uz 5-10%-tnu smrtnost. U Republici Hrvatskoj posljednji registrirani slučaj difterije bio je 1974. g. Međutim, ako procijepljenost djece se značajno smanji, nastat će uvjeti za pojavu epidemije difterije.   

Kako spriječiti difteriju?

Uvođenje imunizacije protiv difterije u kalendar obaveznog cijepljenja najbolja je i najefikasnija preventivna mjera. Cijepljenje u Hrvatskoj se provodi od 1948. godine, prema kalendaru cijepljenja. Cjepivo je učinkovito jer proizvodi protutijela koja preveniraju bolest, ali ne sprečavaju nosilaštvo bakterija. Cjepivo se koristi najčešće u kombinaciji s toksoidom tetanusa (DI-Te ili DT) i u kombinaciji sa cjepivom protiv hripavca (DI-TE-PER). U novije vrijeme, zbog što manjeg broja uboda djece, ali i bolje procijepljenosti, uvedena su cijepljenja cjepivima 5u1 i 6u1, čiji je sastavni dio i cjepivo protiv difterije. U područjima u kojima se prestalo cijepiti, kao što je bio slučaj u nekim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, došlo je u 1990.-tim godinama do epidemija s više desetaka tisuća oboljelih.

Kalendar cijepljenja 2017.

                                                                  Katica Šarac, dr. med. spec. epidemiologije