Epidemiološko kretanje raka dojke u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

U svijetu je u 2018. godini, prema procjeni GLOBOCAN-a, od raka dojke oboljelo nešto manje od 2,1 milijun žena (što je 24,2% od svih novootkrivenih sijela raka kod žena), a umrlo oko 627.000  ili 15% od svih karcinoma zbog kojih su umrle žene (1). Najveće stope incidencije raka dojke imaju Australija/Novi Zeland, zemlje Zapadne i Sjeverne Europe, Sjeverna Amerika i Južna Europa. Stope smrtnosti pokazuju manje varijabilnosti, a najveće su u Melaneziji i Mikroneziji (otočnim skupinama na Tihom oceanu) te u Sjevernoj Africi.

Prema zadnjim dostupnim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2016. godini u Hrvatskoj (RH) je dijagnosticirano 2735 novih slučajeva raka dojke (sedam dnevno), a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ) 73 (svaki peti dan) (2). Rak dojke je i dalje vodeće sijelo raka kod žena s udjelom od 25,9% u ukupnom broju od svih sijela raka kod žena. Na drugom mjestu je rak debelog crijeva i rektuma (15,2%), a na trećem rak bronha i pluća (7,8%). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. godini u DNŽ umrla je 21 žena od raka dojke ili njih 15,2% od svih karcinoma zbog kojih su žene umrle.

U razdoblju 2001. - 2016. godine najveći broj novih slučajeva raka dojke, tj. njih 48,7% otkriveno je kod žena u dobi 50-69 godina, kada i jest najveća pojavnost ovog raka, tablica 1. 29,1% otkriveno je u dobi od 70 godina i više, 17,1% u dobi 40-49 g. i 5,2% od 20 do 39 godina.

Tablica 1. Broj novooboljelih žena od raka dojke u DNŽ, 2001. - 2016.

 

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Registar za rak Republike Hrvatske

Obrada: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Služba za promicanje zdravlja

 

Stopa incidencije za rak dojke za dob 20-39 g. u 2006. godini iznosila je 12,9/100.000 stan. i bila je niža u odnosu na 2016. (19,8/100.000). Zadnjih pet godina bilježi se silazni trend te stope, sa 45,7/100.000 u 2011. godini na 19,8 u 2016. (slika 1). Istovremeno na razini Hrvatske vidljiv je kontinuirani uzlazni trend pojavnosti raka dojke u ovoj dobnoj skupini. Međutim stope incidencije u DNŽ su više od stopa u RH te je rizik od dijagnosticiranja raka dojke u dobi 20-39 godina statistički značajno veći u DNŽ (SIR = 1,36; 95%CI = 1,14 - 1,57) (3). Za dobnu skupinu 40-49 godina rizik od dijagnosticiranja raka dojke statistički je značajno veći u DNŽ nego na razini RH (SIR = 1,40; 95%CI = 1,18 - 1,62) uz silazni trend. Za dob 50-69 godina prisutan je uzlazni trend stope incidencije u DNŽ i RH. Iako su stope veće u DNŽ, nema statistički značajne razlike u riziku od dijagnosticiranja raka u DNŽ u odnosu na RH za dob 50-69 g. (SIR = 1,17; 95%CI = 0,98 - 1,36). U dobi 70 i više godina bilježi se pad stope incidencije u DNŽ nasuprot uzlaznom trendu u RH, slika 1.

 

 Slika 1. Grube stope incidencije za rak dojke kod žena u DNŽ i RH prema dobnim skupinama za razdoblje 2001. - 2016. godine

 

Analiza smrtnosti od raka dojke prikazana je u tablici 2 i slici 2. U dobnoj skupini 20-39 godina u DNŽ je statistički značajno niži rizik od umiranja od raka dojke nego u RH (SMR = 41,0; 95%CI = 0,34 - 0,48). U ostalim dobnim skupinama nema statističke značajnosti u riziku od umiranja od raka dojke, stope smrtnosti u dobi 50-69 godina u DNŽ i RH imaju silazni trend, a u dobi 70 godina i više uzlazni (slika 2).

Tablica 2. Broj žena umrlih od raka dojke u DNŽ, 2001. - 2018.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Registar za rak Republike Hrvatske

Obrada: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Služba za promicanje zdravlja

 

 

Slika 2. Grube stope smrtnosti za rak dojke kod žena u DNŽ i RH prema dobnim skupinama za razdoblje 2001. - 2017. godine

 

Analiza podataka pokazuje da je rizik od dijagnosticiranja raka dojke u mlađim dobnim skupinama veći u DNŽ nego na razini Hrvatske, ali je rizik prijevremene smrti manji. To ukazuje na činjenicu da se bolest otkriva u ranijim stadijima, što omogućava uspješnije liječenje i veće preživljenje. Ostaje i dalje potreba kontinuiranog promicanja važnosti redovitih preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti za sve žene.

Petogodišnje preživljenje za rak dojke u Hrvatskoj, za razdoblje 2010.-2014. godine, iznosi 78,6%. Najviše stope preživljenja imaju Island (89,1%), Švedska (88,8%), Finska (88,5%), Norveška (87,7%) te Portugal (87,6%). Hrvatska se nalazi među deset europskih zemalja zadnje rangiranih po preživljenju za rak dojke (3).

 

1. Bray F, Ferlay J, Soerjomataram I, Siegel RL, Torre LA, Jemal A. Global Cancer Statistics 2018: GLOBOCAN Estimates of Incidence and Mortality Worldwide for 36 Cancers in 185 Countries. CA Cancer J Clin 2018;68:394-424. doi.org/10.3322/caac.21492 Datum pristupa: 21. kolovoza 2019.

2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Registar za rak Republike Hrvatrske. Incidencija raka u Hrvatskoj 2016., Bilten 41, Zagreb, 2019. Zadnja dostupna godina sa službenim podacima je 2016. Podaci o novoboljelim osobama od raka prikupljaju se iz svih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, a u registru se vode prema mjestu prebivališta.

3. Allemani C, Matsuda T, Di Carlo V, Harewood R, Matz M, Nikšić M, i sur. Global surveillance of trends in cancer survival 2000–14 (CONCORD-3): analysis of individual records for
37 513 025 patients diagnosed with one of 18 cancers from 322 population-based registries in 71 countries. Lancet 2018; 391:1023-75. DOI: 10.1016/S0140-6736(17)33326-3

 

mr. Ankica Džono Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva

Koordinatorica Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke za Dubrovačko-neretvansku županiju

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja