Nuspojave cijepljenja

Nuspojava cijepljenja je svaka štetna i neželjena reakcija na cjepivo. Hrvatski zavod za javno zdravstvo prati nuspojave cijepljenja putem Registra nuspojava cijepljenja. Njihovu pojavu dužan je prijaviti liječnik koji je utvrdi, na propisanom obrascu. Nuspojave se redovito bilježe i prate u svrhu pravodobne intervencije i zaštite zdravlja stanovništva.

Kao i svi lijekovi i medicinski pripravci, tako i cjepiva mogu izazvati nuspojave. Neke nuspojave se javljaju vrlo često (u više od 10% cijepljene djece), no to su blage nuspojave kratkog trajanja koje prolaze spontano bez posljedica (npr. lokalna reakcija na mjestu primjene). Druge se nuspojave javljaju u rasponu od često do rijetko i za njih je također karakteristično da prolaze bez posljedica (npr. osip, povišena tjelesna temperatura, gastrointestinalni poremećaji, bolovi u mišićima i kostima, razdražljivost, nesanica, neutješni plač, hipotono - hiporesponzivne epizode, febrilne konvulzije). Vrlo rijetke nuspojave mogu ostaviti trajne posljedice (npr. Guillain-Barré sindrom, brahijalni neuritis) i ugroziti život (anafilaktička reakcija). Učestalost ovih ozbiljnih nuspojava je vrlo niska, za neke toliko niska da se ne može sa sigurnošću utvrditi povećava li cijepljenje uopće rizik javljanja tih stanja, tj. jesu li doista posljedica cijepljenja (npr. Guillain-Barré sindrom) ili im je učestalost poznata i vrlo niska (npr. postvakcinalni poliomijelitis koji se javlja učestalošću od 1 na milijun doza oralnog polio cjepiva koje se više ne koristi u Hrvatskoj).  

Nuspojave nakon cijepljenja, kao i nuspojave svih lijekova koji se primjenjuju u zemlji, prate se u svrhu uočavanja signala grupiranja nuspojava ili javljanja neočekivanih nuspojava, što može biti između ostaloga, posljedica pogrešne primjene ili grešku proizvodnji, na što se mora intervenirati, radi zaštite zdravlja stanovništva. Cjepiva za koja se kliničkim ispitivanjima pokaže da je rizik veći od koristi nikada niti ne dođu na tržište, jer im se uskrati registracija.

Mogućnost izazivanja nuspojava i težina i učestalost istih se pri odluci o cijepljenju trebaju usporediti s koristi od cijepljenja u smislu sprečavanja bolesti i komplikacija bolesti, koje mogu biti trajne i ugroziti život djeteta. Za sva cjepiva koja su u upotrebi u Hrvatskoj (a i šire), korist od primjene uvelike nadmašuje potencijalni rizik od nuspojava.

U usporedbi sa sustavima praćenja nuspojava u drugim europskim zemljama, možemo slobodno konstatirati da je prijavljivanje nuspojava cijepljenja u Hrvatskoj redovitije, tj. viši je obuhvat prijavljivanja od većine zemalja u Europi. Također, važno je napomenuti da prijava štetnog događaja nastalog nakon cijepljenja ne znači nužno kako je taj događaj uzrokovan cijepljenjem. Za neke je nuspojave, poput povišene tjelesne temperature koja nastane nakon cijepljenja teško sa sigurnošću utvrditi je li uzrokovana cjepivom ili bolešću koja je nastala neovisno o cijepljenju.

Tijekom 2018. g. u Hrvatskoj je ukupno prijavljeno 212 nuspojava nakon cijepljenja. Daleko najveći broj prijava odnosio se na lakše, prolazne nuspojave, kao što je crvenilo i otok na mjestu primjene ili povišena temperatura. 

Nuspojave cijepljenja u Hrvatskoj u 2018. godini

Nuspojave cijepljenja u Hrvatskoj u 2017. godini

Nuspojave cijepljenja u Hrvatskoj u 2016. godini

Nuspojave cijepljenja u Hrvatskoj 2014. i 2015. godine