Sudjelovanje Zavoda na 30. znanstveno-stručnom skupu Voda i javna vodoopskrba
U Biogradu na Moru je održan 30. znanstveno-stručni skup „Voda i javna vodoopskrba“ od 06. do 09. listopada 2026. u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i županijskih zavoda. Skup je okupio multidisciplinarni tim stručnjaka iz Hrvatske, s ciljem povezivanja akademske, znanstvene i stručne zajednice te razmjene znanja i iskustava iz područja praćenja voda u službi javnog zdravlja.
Ovogodišnja središnja tema Skupa posvećena je praćenju otpadnih voda u službi javnog zdravlja.
Nakon višegodišnjeg procesa analiza i evaluacija europskih strategija usmjerenih na smanjenje onečišćenja i očuvanje okoliša, 1. siječnja 2025. g. na snagu stupa preinaka Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda Direktiva (EU) 2024/3019, koja donosi strože zahtjeve za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda te proširuje praćenje onečišćujućih tvari i pokazatelja važnih za javno zdravlje. Uz učinkovitije uklanjanje hranjivih i mikroonečišćujućih tvari, naglasak stavlja na energetsku neutralnost, ponovno korištenje pročišćenih otpadnih voda i održivo upravljanje resursima.
Proširenjem opsega Direktive povećavaju se i obveze monitoringa pojedinih parametara kojima se prati učinkovitost rada sustava prikupljanja i pročišćavanja, ali i kakvoća ulazne i izlazne otpadne vode na uređajima, prisutnost mikroplastike u vodi i mulju i sl. Osim već spomenutih novih parametara relevantnih za javno zdravlje, proširuje se i lista mogućih parametara koje treba pratiti u otpadnoj vodi ne samo radi utvrđivanja učinkovitosti uklanjanja organske tvari i nutrijenata, već i brojnih mikroonečišćujućih tvari koje mogu biti prisutne u komunalnoj otpadnoj vodi i/ili mulju s uređaja, osobito ako se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji.
Na skupu je sudjelovalo oko 150 sudionika. Održano je 17 predavanja i prikazana 4 postera.
U sklopu Skupa održana je panel-rasprave i okrugli stol o aktualnim temama iz vodoopskrbne prakse, odvodnje, zbrinjavanja otpada i zakonodavstva u kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva zdravstva, Državnog inspektorata, Hrvatskih voda, znanstvene zajednice uz moderiranje predstavnika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo radnih naslova:
- Panel rasprava, pitanja i odgovori: OTPADNE VODE U SLUŽBI JAVNOG ZDRAVLJA
- Okrugli stol i rasprava: DEZINFORMACIJE O VODI - ŠTO SMO NAUČILI IZ SLUČAJA GOSPIĆ?
Na ovom skupu aktivno se predstavio i Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Voditeljica Odjela za vode, Marija Jadrušić, dipl. ing. med. biokemije je održala predavanje pod naslovom Od zagađenja iz sliva do percepcije potrošača: miris vode i fenoli u slučaju Palata kojim je predstavila rad grupe autora iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Vodovoda Dubrovnik d.o.o. i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: Jadrušić M., Lakić M., Grilec D., Vuković M., Ujević Bošnjak M., Štiglić J., i Tomljenović F.
Brojni znanstveni i stručni radovi na Skupu su prikazali kako se praćenje otpadnih voda (eng. wastewater-based surveillance, WBS) sve više prepoznaje kao snažan alat za praćenje zdravlja populacije i novih rizika za javno zdravlje. Iako se praćenje poliovirusa i droga u otpadnim vodama provodi već dugi niz godina, interes za WBS znatno je porastao tijekom pandemije bolesti COVID-19, kada se pratila pojavnost virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama, a isti se pristup danas koristi i za gripu, RSV i druge patogene mikroorganizme. Praćenje otpadnih voda može obuhvatiti i doprinos zaraženih osoba koje nemaju simptome ili ne traže liječničku pomoć. Time dopunjuje klinički nadzor i pridonosi potpunijem uvidu u cirkulaciju uzročnika zaraznih bolesti u zajednici.
Na ovaj način WBS doprinosi širem sustavu nadzora zaraznih bolesti, pruža uvid u obrasce i trendove konzumacije droga i u ostale navike populacije te može dopuniti podatke dobivene drugim sustavima praćenja. Rezultate prikupljene kroz WBS potrebno je tumačiti i komunicirati u kontekstu ostalih podataka iz postojećih nadzornih sustava. Revidirana Direktiva o komunalnim otpadnim vodama (Directive (EU) 2024/3019) dodatno naglašava važnost ovog pristupa, uvodeći obvezu praćenja antimikrobne otpornosti (AMR) u urbanim otpadnim vodama kao dio pristupa “Jedno zdravlje”. Direktiva dodatno naglašava javnozdravstvenu važnost praćenja otpadnih voda, uključujući antimikrobnu otpornost, te jača suradnju tijela nadležnih za javno zdravlje i pročišćavanje otpadnih voda.
Program Skupa dostupan je na poveznici:https://vijv.hzjz.hr/konacni-program-konferencije/.
Služba za zdravstvenu ekologiju
