Denga groznica (vrućica)

Što je denga groznica?

Denga groznica (ili kraće denga, engl. Dengue) je tropska bolest uzrokovana virusom dengue. Virus denga je RNA virus iz porodice  FLAVIVIRIDAE. Postoje 4 soja virusa : 1,2.3,4. Oboljenje od jednog soja ne stvara imunitet od ostala 3 soja, čak se smatra da je klinička slika teža kod zaražavanja naknadno se nekim od drugih sojeva denga virusa. Imunitet je doživotan.

Koji su simptomi dena groznice?

Bolest često prolazi asimptomatski. Klasična denga uključuje vrućicu, glavobolju, bolove u mišićima, zglobovima te osip sličan ospicama. U tropskim krajevima  kod manjeg broja ljudi  (pogotovo djece) može se razviti teška hemoragijska vrućica ili denga sindrom šoka, koji može biti smrtonosan.

Kako se prenosi denga?

Prijenosnici denga groznice uglavnom su komarci iz roda Aedes aegypti i Aedes albopictus (tigrasti komarac). Oni najčešće obitavaju u tropskim krajevima ( 35 stupnjeva južne i sjeverne zemljipisne širine, te na nižim nadmorskim visinama). Tigrasti komarac udomaćio se je i u zemljama Sredozemlja  (u Hrvatskoj  registriran 2004.g). Tigrasti komarac grize najčešće danju. Ljudi su  glavni domaćini virusa (mogu i drugi primati). Ubodom komarca se putem krvi ,odnosno žlijezdom slinovnicom bolest prenosi među ljudima.

Ima li virus negativan učinak na komarca?

Nema, i komarac ostaje doživotno zaražen.

Kolika je inkubacija bolesti?

Inkubacija denga groznice je 3-14 dana . Najčešće 4-7 dana.

Kada se bolest najčešće javlja?

Sezona bolesti je povezana sa sezonom pojave komaraca – temperatura zraka mora prelaziti 15 oC. Kišna sezona pogoduje većem broju komaraca jer oni vole vlažna staništa.

Kako se bolest liječi?

Ne postoji specifično liječenje. Kod težih oblika bolesti potrebna je hospitalizacija. Cjepivo za sada ne postoji.

Gdje se sve pojavljuje denga i kakvi su epidemiološki podaci?

Opisi bolesti datiraju još od 1779.g. Virus uzročnik otkriven je  početkom 20. stoljeća. I od tada postaje globalni problem, sa endemskim pojavljivanjem u više od 100 zemalja tropskog podneblja (najveća zastupljenost duž ekvatora).

Kao posljedica globalnog zatopljenja, pojačane migracije stanovništva i povećanim brojem stanovnika denga groznica (zajedno sa svojim vektorom komarcem) proširila se  na veliki dio Kine, zemlje Pacifika, Ameriku te južne dijelove Europe.

U Hrvatskoj tigrasti komarac je uočen još 2004. godine a do danas se je udomaćio ne samo u južnom priobalju, već u gotovo cijeloj Hrvatskoj. Uvezena denga groznica zabilježena je u našoj zemlji u nekoliko navrata, a prva autohtona ( kod nas zaražena ) bolest opisana je 2010. na poluotoku Pelješcu u Podobuču u gosta iz Njemačke. Nakon toga evidentirana su još dva slučaja s Pelješca kod lokalnog stanovništva.

Epidemiološki podaci o denga groznici na svjetskoj razini:

  • 2,5 milijardi ljudi (dvije petine svjetske populacije) su u opasnosti od denge

  • godišnje se ovim virusom inficira 35 - 60 milijuna ljudi

  • godišnje umire 2000 – 5000 djece

  • bez odgovarajućeg liječenja denga hemoragijske vrućice stopa smrtnosti može prelaziti 20%

  • uz odgovarajuće liječenje denga hemoragijske vrućice stopa smrtnosti je manja od 1%

Koje su mjere prevencije?

Suzbijanje populacije komaraca prvenstveno isušivanjem njihovog staništa – pražnjenje spremnika vode, isušivanje voda stajačica, uklanjanje nagomilanog smeća (vlažno stanište). Metode dezinsekcije komaraca također se provode i ako prate životni ciklus komarca onda su i uspješne. Preporuča se nositi zaštitnu odjeću, mrežice na prozorima ili mazanje sredstvima koja odbijaju komarce.

Stanka Komparak, dr. med. spec. epidemiologije