Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

 

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

29. lipnja 2006. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke – „MAMMA”. Njegova provedba u Dubrovačko-neretvanskoj županiji počela je u listopadu 2006. godine.

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena, kako u svijetu tako i u nas.

 

U SVIJETU SE OTKRIJE JEDAN RAK DOJKE SVAKE TRI MINUTE !

U HRVATSKOJ SE OTKRIJE ŠEST NOVIH SLUČAJEVA RAKA DOJKE DNEVNO!

U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI  OTKRIJE SE JEDAN RAK DOJKE SVAKI ČETVRTI DAN!

 

Točan uzrok nastanka raka dojke je nepoznat. No opće je poznato, da nekontroliran rast stanica, pa tako i stanica u tkivu dojke, tj. njihovo ubrzano umnožavanje (dioba) bez poznatog razloga dovodi do zloćudnih promjena u stanicama i nastanka raka. Nasuprot tome, poznati su čimbenici koji povećavaju rizik oboljevanja od raka dojke.

Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom (lokaliziranom) stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljavanje u tom slučaju iznosi 97%. Stručna drušva izradila su smjernice (algoritam) ranog otkrivanja raka dojke kojima preporučuju mamografiju kao metodu probira ranog otkrivanja ovog raka. Mamografija je osnovna metoda probira i u ovom nacionalnom programu.

 

Mamografski probir je visoko kvalitetna metoda ranog otkrivanja raka dojke, jer je dokazano da redovita mamografska snimanja žena u dobi od 50 do 69 godina smanjuju smrtnost od raka dojke za 30% među ženama ove dobne skupine koje su redovito obavljale mamografsko snimanje (izvor: Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije).

Mamografija je rendgensko snimanje dojki, koja bilježi promjene u dojci prosječno oko dvije godine ranije nego što se mogu napipati. Unatoč njenoj izuzetnoj vrijednosti i nezamjenjivosti u otkrivanju raka dojke važno je naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 10-15% slučajeva raka dojki, posebice ukoliko se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.

 

Ciljevi programa

Ciljevi Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke Ministarstva zdravstva su: 1) smanjiti smrtnost od raka dojke pet godina nakon početka provođenja programa za 25%, 2) otkriti u što većem postotku rak dojke u početnom (lokaliziranom) stadiju uodnosu na uznapredovale stadije bolesti i time smanjiti troškove vrlo skupog liječenja uznapredovalog stadija bolesti, 3) pobljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke.

Ciljna skupina ovog programa su žene u dobi 50-69 godina.

 

Organizacija programa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji mamografsko snimanje obavlja se u četiri  mamografske jedinice: Općoj bolnici Dubrovnik, DZ Korčula, DZ «Dr. A. Franulović» i DZ Metković. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije šalje pozivna pisma za mamografsko snimanje ženama na kućnu adresu s točno određenim terminom i lokacijom mamografske jedinice. U pozivnom pismu žene dobivaju edukativnu brošuru, kupovnicu (umjesto uputnice) za mamografsko snimanje i anketni upitnik koji žena treba ispuniti. Troškove snimanja snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.  

U tijeku je provedba trećeg ciklusa pozivanja žena na mamografsko snimanje u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Pozivi se šalju ženama rođene od 1942. do 1960. godine.

1) Mamojedinica u OB Dubrovnik

U mamojedinicu OB Dubrovnik pozivaju se žene koje imaju prebivalište u gradu Dubrovniku te općinama Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Ston, Janjina i Mljet.

2) Mamojedinica u DZ Metković

U mamojedinicu DZ Metković pozivaju se žene koje imaju prebivalište u gradu Metković, Opuzen i Ploče te u općinama Slivno, Kula Norinska, Zažablje i Pojezerje.

3) Mamojedinica u DZ Korčula

U mamojedinicu DZ Korčula pozivaju se žene koje imaju prebivalište u gradu Korčula te općinama Lumbarda, Smokvica, Orebić i Trpanj.

4) Mamojedinica u DZ „Dr. A. Franulović“ Vela Luka

U mamojedinicu DZ „Dr. A. Franulović“ Vela Luka pozivaju se žene koje imaju prebivalište u općinama Vela Luka, Blato i Lastovo.

U svrhu vođenja točne evidencije u ovom programu, molimo sve žene, javite se na besplatni telefon 0800 345 066:

-          ako se liječite zbog raka dojke

-          ako je u tijeku liječenje ili obrada zbog drugih bolesti dojke

-          ako ste u zadnjoj godini dana obavile mamografsko snimanje

-          ako Vam ne odgovara termin i želite ga promijeniti.

 

Praćenje i evaluacija programa

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije koordinira organizaciju i pozivanje žena na županijskoj razini, prati provedbu i provodi evaluaciju programa. Na državnoj razini povjerenstvo Ministarstva zdravlja provodi praćenje i evaluaciju Nacionalnog programa.

 

RANI STADIJ RAKA DOJKE NEMA SIMPTOME!

Samo rano otkrivanje raka dojke doprinosi uspješnom liječenju.

 

NE PROPUSTITE PRILIKU.

DOčITE I DOPRINESITE SVOM ZDRAVLJU.

MAMOGRAFSKO SNIMANJE KORISTI VAMA.

 

Rano otkrivanje raka dojke - letak

 

mr. Ankica Džono-Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva

Koordinatorica Nacionalnog programa za Dubrovačko-neretvansku županiju

 

 

Rizični čimbenici za oboljevanje od raka dojke

Rizični čimbenik je sve ono što povećava mogućnost da se u neke osobe razvije bolest. Različite bolesti, pa tako i različita sijela raka, imaju druge rizične čimbenike. Međutim, osoba koja ima jedan ili više rizika ne mora se nužno i razboljeti.

Brojni čimbenici koji su u vezi s povećanim rizikom za nastanak raka dojke ne mogu se mijenjati, kao što su:

  • spol,

  • dob (rizik raste s godinama starosti), 

  • genetski čimbenici (nasljedne mutacije na genima BRCA1 i BRCA2

  • obiteljska anamneza (rak dojke u užoj obitelji po ženskoj liniji: majka, sestra, majčina sestra i dob oboljevanja), 

  • osobna anamneza (prethodno dijagnosticiran rak jedne dojke), 

  • rana menarha (prva menstruacija prije 12. godine života), 

  • kasna menopauza (posljednja menstruacija poslije 55. godine života), 

  • zračenja prsnog koša u mlađoj dobi u terapijske svrhe (npr. kod Hodgkinove bolesti ili limfoma),

  • nalaz biopsije kod koje je utvrđena epitelna hiperplazija s atipijom epitela.

 

Drugi čimbenici rizika, koji su u vezi s načinom življenja žene, mogu se mijenjati, a to su:

  • uzimanje oralne kontracepcije, 

  • dob prve trudnoće (poslije 30. godine starosti ili uopće nerađanje), 

  • nedojenje, 

  • dugotrajno uzimanje hormonske nadomjesne terapije (5 godina i više nakon menopauze), 

  • konzumacija alkoholnih pića (2 i više pića dnevno), 

  • pretilost (prekomjerna tjelesna težina) - masne stanice proizvode estrogen (ženski hormon) pa pretile žene mogu imati dvostruku veću razinu estrogena od normalne. Visoke razine estrogena povećavaju rizik za rak dojke.

  • prehrana bogata mastima.

 

Visoki rizik oboljevanja od raka dojke čine sljedeći čimbenici:

  • prethodna operacija zbog invazivnog ili neinvazivnog raka dojke,

  • atipična hiperplazija i druge atipije tkiva dojke,

  • pojavnost raka dojke u obitelji u tzv. prvoj liniji (mama, sestra, kći) - posebno oboljevanje u premenopauzi, bilateralnost raka, mutacija gena BRCA1 i BRCA2.

 

Preko 70% žena s dijagnosticiranim rakom dojke nema poznate rizične čimbenike, pa se smatra da su sve žene pod rizikom za nastanak raka dojke.

Dijagnosticiranje vrlo malih tumora, u najranijim stadijima, uvelike povećava mogućnosti uspješnog liječenja. Ako je rak dojke otkriven u lokaliziranom stadiju i nije proširen u limfne čvorove, petogodišnje preživljavanje je 97%. Ako se proširio u regionalne limfne čvorove pazuha, stopa petogodišnjeg preživljavanja iznosi 76%, a ako je metastazirao u udaljene organe, pluća, koštanu srž, jetru ili mozak, 20%.

Svakodnevna (redovita) tjelovježba jačeg inteziteta u trajanju od 30 minuta, prehrana bogata voćem, zelenim lisnatim povrćem (kelj, brokula, kupus...), cjelovitim žitaricama, sjemenkama i orašastim plodovima, s malo masti, crvenog mesa i gotovih mesnih i drugih prerađevina djeluju zaštitno i smanjuju rizik za rak dojke (antikancerogeno). Istaknuto antikancerogeno djelovanje imaju nutrijenti kao što su omega-tri masne kiseline (plava riba, sjemenke lana ...) te vlakna (voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi).

Rano otkrivanje raka dojke uz pravovremenu i odgovarajuću terapiju pruža najbolje i najveće mogućnosti uspješnog liječenja.

 

mr. Ankica Džono-Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva

 

Smjernice za rano otkrivanje raka dojke

Smjernice za rano otkrivanje raka dojke ne mogu spriječiti nastanak bolesti, ali mogu pomoći u pravovremenom otkrivanju raka u ranom stadiju kada su rezultati liječenja najučinkovitiji. Dužina preživljavanja bolesnica liječenih od raka dojke ovisi o dobi žene i stadiju bolesti u vrijeme dijagnosticiranja raka. Stope petogodišnjeg preživljavanja za rak dojke rastu s dobi žene u vrijeme dijagnosticiranja raka a padaju za žene s uznapredovalim stadijem bolesti.

Smjernice za rano otkrivanje raka dojke izradila je stručna skupina Ministarstva zdravlja i Hrvatskog liječničkog zbora.

Klinički (liječnički) pregled (inspekcija i palpacija) je nezaobilazna bazična orijentacijska dijagnostička pretraga. Preporučeno ga je provoditi jednom godišnje nakon 35. godine života. Svakoj ženi preporuča se jednom mjesečno samopregled koji je dopuna kliničkom pregledu.

 

Smjernice (preporuke) za mamografiju

  • BAZIČNA MAMOGRAFIJA između 38. i 40. godine
  • 40.-50. godine u razdoblju 1-2 godine
  • 50.-69. godine jednom godišnje
  • od 70. godine u razdoblju 1-2 godine

Kod žena mlađih od 40 godina, mamografija se izvodi prema potrebi i uz prethodnu konzultaciju liječnika specijaliste za bolesti dojke.

 

Smjernice (preporuke) za ultrazvučni pregled

  • do 40. godine jednom godišnje
  • 40.-69. godine jednom godišnje uz mamografiju
  • od 70. godine prema potrebi

Ultrazvuk, kao dijagnostička metoda u ranom otkrivanju raka dojke i općenito za prikaz dojki, je metoda izbora za žene mlađe dobi (do 40. godine). Primjenjen uz mamografiju značajno podiže točnost dijagnostike zloćudnih i dobroćudnih bolesti dojke (dobivaju se pouzdaniji rezultati).

 

Praćenje žena s povećanim rizikom za obolijevanje od raka dojke  

  • u 35. godini bazična mamografija
  • 35.-40. godine klinički pregled s ultrazvukom jednom godišnje a mamografija jednom u dvije godine
  • 40.-50. godine kombinacija mamografije, kliničkog pregleda i ultrazvuka jednom godišnje
  • od 50. godine trodjelna dijagnostika: mamografija jednom godišnje, kontrole po potrebi i preporuci tima ili specijaliste za bolesti dojke, ultrazvuk prema potrebi


Algoritam praćenja žena s povećanim rizikom za obolijevanje od raka dojke uključuje raniji početak dijagnostičkih pretraga s bazičnom mamografijom u 35. godini.

Brojne studije potvrdile su da rano otkrivanje raka dojke može ženi spasiti život. Višegodišnja praćenja organiziranog mamografskog snimanja potvrdila su racionalnost takvog probira raka dojki, a ponajprije kod žena s velikim rizikom oboljevanja. Taj je rizik najveći u dobi od 50. do 69. godine pa se organizirani probir žena preporuča u toj životnoj dobi.

U državama u kojima se provode organizirani programi ranog otkrivanja raka dojke (npr. SAD, Velika Britanija, Nizozemska, Švedska) smanjeno je prijevremeno umiranje od ovog raka. Američki Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke i grlića maternice (National Breast and Cervical Cancer Early Detection Program) ističe da se pravovremenim mamografskim probirom žena starijih od 40. godine može spriječiti 15-30% svih smrti od raka dojke. Evaluirajući program mamografskog probira u Velikoj Britaniji, Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije zaključila je da redoviti mamografski pregledi žena u dobi između 50. i 69. godine sačuvaju život dviju žena na tisuću redovito pregledanih.

Način liječenja i prognoza raka dojke ovisi o veličini primarnog tumora, histološkom tipu, potencijalu rasta i metastaziranju. Liječenje može biti lokalno kao što je kirurški zahvat i radioterapija (zračenje) te sistemsko. Sistemsko liječenje obuhvaća kemoterapiju (liječenje lijekovima koji uništavaju ili kontroliraju rast zloćudnih stanica), hormonsku terapiju (liječenje hormonski ovisnih tumora pri čemu se blokira stvaranje i/ili djelovanje estrogena na stanicu) i biološku terapiju (liječenje kojim se jača prirodna obrana organizma od raka). 

 

mr. Ankica Džono-Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva

Edukacija medicinskih sestara u Županiji - fotografije

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s udrugom «Edukacijom protiv raka dojke» iz Zagrebačke županije proveo je edukaciju medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o tehnici samopregleda dojki s ciljem osposobljavanja medicinskih sestara za edukaciju žena o tehnici samopregleda dojki. Edukacije su održane u Metkoviću, Pločama, Korčuli i Dubrovniku. Prisustvovalo je 216 medicinskih sestara, iz domova zdravlja i privatnih ordinacija i ustanova, uglavnom iz primarne zdravstvene zaštite.

Ankica Džono-Boban, dr. med.

Edukacija patronažnih sestara u DZ Dubrovnik

 

 

 

 




Edukacija medicinskih sestara PZZ u Dubrovniku

Medicinske sestre iz djelatnosti obiteljske medicine, zdravstvene zaštite žena, ali i iz drugih djelatnosti zdravstvene zaštite s područja od Konavala do Stona, prisustvovale su edukaciji koja je održana u prostorima Zavoda.

 

 

 

 

 




Edukacija medicinskih sestara u DZ Ploče

U prostorima Doma zdravlja Ploče održana je edukacija za patronažne sestre, medicinske sestre iz djelatnosti obiteljske medicine, zdravstvene zaštite žena i drugih djelatnosti zdravstvene zaštite.

 

 

 

 



Edukacija medicinskih sestara u DZ Metković

U prostorima Doma zdravlja Metković održana je edukacija za patronažne sestre, medicinske sestre iz djelatnosti obiteljske medicine, zdravstvene zaštite žena i drugih djelatnosti zdravstvene zaštite s neretvanskog područja.

 

 

 



Edukacija medicinskih sestara u DZ Korčula

Za patronažne sestre, medicinske sestre iz djelatnosti obiteljske medicine, zdravstvene zaštite žena i drugih djelatnosti zdravstvene zaštite s područja Trpnja, Orebića i otoka Korčule, edukacija je održana u Domu zdravlja Korčula.