Incidencija i mortalitet od raka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Rak je globalni javnozdravstveni problem pa tako i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih probelma – 10. revizija drugo poglavlje pod nazivom Novotvorine obuhvaća skupinu zloćudnih novotvorina s MKB-šifrom C00-C97, novotvorine in situ (D00-D09), dobroćudne novotvorine (D10-D36) i novotvorine nesigurne i nepoznate prirode (D37-D48). Podaci o novooboljelima od svih sijela novotvorina dobiveni su iz nacionalnog Registra za rak, a o podaci o umrlima od Državnog zavoda za statistiku.
Zadnji službeni podaci Registra za rak o broju novoboljelih od raka u Hrvatskoj dostupni su za 2020. godinu pa tako i za Dubrovačko-neretvansku županiju. Te godine bilo je 663 osoba s novootkrivenom zloćudnom novotvorinom (bez raka kože, MKB-šifra C44) odnosno 372 osobe muškog spola i 291 ženskog (u 2019. bilo je 388 osoba muškog spola i 322 ženskog). Grube stope incidencije imaju uzlazni trend za oba spola, a stope za muški spol veće su od stopa za ženski (slika 1).
Slika 1. Grube stope incidencije za sva sijela raka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2020. prema spolu
Najčešća sijela raka kod osoba muškog spola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2020. su prostata s udjelom od 18,0%, debelo crijevo i rektum 17,7% te bronh i pluća 15,9% (slika 2). U razdoblju od 2002. do 2020. godine grube stope incidencije vodećih sijela raka kod osoba muškog spola pokazuju uzlazni trend (slika 3).
Slika 2. Najčešća sijela raka za muški spol u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2020. godini
Slika 3. Grube stope incidencije za vodeća sijela raka za muški spol u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2020.
Najčešća sijela raka kod osoba ženskog spola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2020. su dojka 32,0%, bronh i pluća 11,0% te debelo crijevo i rektum 10,7% (slika 4). U razdoblju od 2002. do 2020. godine grube stope incidencije vodećih sijela raka kod osoba ženskog spola pokazuju uzlazni trend (slika 5).
Slika 4. Najčešća sijela raka za ženski spol u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2020. godini
Slika 5. Grube stope incidencije za vodeća sijela raka za ženski spol u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2020.
MORTALITET
U 2020. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji umrle su 333 osobe od novotvorina, prosječno jedna osoba dnevno. U ukupnom broju umrlih novotvorine se nalaze na drugom mjestu iza bolesti srca i krvnih žila s udjelom od 24,4% odnosno 28,1% za muški spol i 20,5% za ženski.
Muškarci najčešće umiru od raka bronha i pluća (21,8%), raka debelog crijeva i rektuma (16,8%) te raka prostate (9,6%) (slika 5). Vodeća sijela raka u uzrocima smrti među malignim bolestima kod žena su rak bronha i pluća s udjelom od 20,3%, rak dojke (12,8%) te rak debelog crijeva i rektuma (12,0%) (slika 6).
Slika 5. Vodeća sijela raka u uzrocima smrti od malignih bolesti kod muškaraca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2020. godini
Slika 6. Vodeća sijela raka u uzrocima smrti od malignih bolesti kod žena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2020. godini
Broj novooboljelih i umrlih od svih sijela raka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima trend rasta kod oba spola (slika 7).
Slika 7. Grube stope incidencije (GSI) i mortaliteta (GSM) od svih sijela raka prema spolu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2020.
Svi rizični čimbenici za nastanak određenog sijela raka ne mogu se u potpunosti izbjeći. Međutim cijepljenjem i odabirom načina življenja (Europski kodeks protiv raka), može se smanjiti njihov utjecaj na zdravlje. U tome može i mora doprinjeti svaka osoba ponaosob. Lokalne, regionalne i nacionalne politike su čimbenici u društvu koji donose odluke, strategije i akcijske planove te moraju omogućiti i osigurati kvalitetno i zdravo okruženje i provedbu preventivnih aktivnosti uz aktivno sudjelovanje drugih stručnjaka i institucija raznih sektora. Danas se, zahvaljući napretku tehnologije i znanstvenom doprinosu određena sijela raka mogu otkriti u lokaliziranom stadiju, što znači uspješnije liječenje pa i izlječenje oboljeloga. Tako je npr. rano otkrivanje raka omogućeno kroz provedbu nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva, koji se provode u Hrvatskoj, ali i drugim redovitim preventivnim pregledima kao što su redoviti ginekološki pregledi i PAPA-testiranje, pregledi madeža na koži. Međutim, osobe koje imaju povećani rizik za nastanak određenog raka moraju posebno skrbiti za svoje zdravlje i ranije početi s preventivnim pregledima. Odgovornost za zdravlje, pa tako i za rano otkrivanje bolesti, ima svaki pojedinac kao i zajednica u cjelini. Tek nakon toga mogu se očekivati bolji zdravstveni ishodi i zdravija populacija.
Svjetsko istraživanje preživljenja od raka za Hrvatsku
Obrada
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Služba za promicanje zdravlja
Prim. dr. sc. Ankica Džono Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva
