Ospice (morbili)

Što su ospice?

Ospice su vrlo zarazna virusna bolest, karakterizirana osipom, kašljem, curenjem iz nosa, iritacijom očiju i visokom tjelesnom temperaturom. Najčešće se javljaju u kasnu zimu i rano proljeće.

Koji je uzročnik ospica?

Uzročnik je virus morbila.

Koji su simptomi ospica?

Nakon prosječne inkubacije od 10 do 12 dana prvo se javlja povišena tjelesna temperatura, zatim curenje iz nosa, suhi kašalj te crvenilo i suzenje očiju. Također, pojavljuju se karakteristične Koplikove pjege (sitna bijela zrnca) na sluznici usne šupljine s unutrašnje strane obraza. Nakon par dana javlja se specifičan osip po koži, najprije iza ušiju i po licu, koji se postupno širi od glave, preko trupa do ekstremiteta. Od zaražavanja do pojave osipa prođe najčešće 14 dana (od 7 do 21 dan). Osip traje 4-5 dana, a potom izblijedi.

Kako se prenose ospice?

Ospice se prenose kapljičnim putem (virus se širi govorom, kašljanjem i kihanjem), odnosno izravnim kontaktom s bolesnikom tj. njegovim sekretima iz usta i nosa, ali i preko predmeta  kontaminiranih kapljicama zaražene osobe. Izvor zaraze je bolesnik 4 dana prije i 4 dana nakon izbijanja osipa. Budući da se virus vrlo lako prenosi s čovjeka na čovjeka, zarazit će se više od 90% osoba koje su bile u kontaktu s bolesnikom ako nisu cijepljene ili nisu preboljele ospice. Virus može preživjeti 2 sata na površinama i predmetima.

Tko može oboljeti od ospica?

Od ospica mogu oboliti sve osobe koje ili nisu preboljele ospice ili nisu uspješno cijepljene dvjema dozama cjepiva. Djeca majki koje su preboljele ospice ili su cijepljene protiv ospica, mogu biti zaštićena od ospica u prvih nekoliko mjeseci života. Jedna doza cjepiva pruža zaštitu u 95% cijepljenih, a dvije doze u više od 99% cijepljenih.

Mogu li se javiti komplikacije?

Oko 17% oboljelih ima jednu ili više komplikacija bolesti kao što su upala uha, upala pluća, febrilne konvulzije (grčenje usljed visoke temperature), proljev ili upala mozga (encefalitis). Najčešća komplikacija, upala pluća, javlja se u oko 6 do 13% oboljelih i vodeći je uzrok smrtnosti od ospica. Prema posljednjim podacima u Europskoj uniji godišnje se registrira 1 umrli na tisuću oboljelih od ospica. U najvećem riziku od komplikacija i smrti su mala djeca do 2 godine, trudnice te osobe s oštećenim imunološkim sustavom. Mjesecima nakon preboljenja ospica, osoba ima narušen imunološki sustav, a u malog broja oboljelih se godinama nakon preboljenja može javiti smrtonosna komplikacija na mozgu - SSPE (subakutni sklerozirajući panencefalitis).

Kako se liječe ospice?

Nema specifičnog lijeka protiv ospica. Bolest se liječi simptomatski, a u slučaju komplikacija provode se razne metode liječenja.

Može li se spriječiti obolijevanje od ospica?

Da! Najučinkovitija mjera prevencije je cijepljenje! Cijepljenje protiv ospica se provodi kombiniranim cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. U Hrvatskoj se cijepljenje provodi u dvije doze; prva doza nakon navršene prve godine života i druga doza prilikom upisa u prvi razred osnovne škole. Ukoliko se postigne procijepljenost populacije od preko 95% smatra se da se bolest ne može javiti u epidemijskom obliku. Cjepivo protiv ospica u svijetu je u uporabi 50 godina i pokazalo se vrlo sigurno i učinkovito.

Kakvo je stanje u svijetu?

Ospice su jedan od vodećih uzroka smrtnosti među malom djecom. U 2017. bilo je 110.000 smrtnih slučajeva od ospica (svake 3-4 minute umre jedna osoba).

Kakvo je stanje u Europi?

Prema podacima SZO-a, u Europskoj regiji SZO-a 2016. g. ukupno je zabilježeno 5.273 oboljela od ospica i 13 umrlih, 2017. g. 25.863 oboljela i 42 umrla te u 2018 g. 82.596 oboljelih od ospica, od čega su umrle 72 osobe (slika 1) Tijekom 2014. i 2015. g. u Bosni i Hercegovini je u epidemiji ospica oboljelo više od 5.000 osoba. Оd pоčеtка listopada 2017. gоdinе, zакljučnо sа 25.1.2018. gоdinе nа tеritоriјi Rеpubliке Srbiје, rеgistrirаnо је uкupnо 1.376 slučајеvа ospica, uz dvije umrle osobe.

 

Slika 1. Kretanje broja oboljelih i broja umrlih od ospica u Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije 2016.-2018. g.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Nakon uvođenja cijepljenja protiv ospica broj oboljelih se znatno smanjio. Prije 1968. g. (kad je u Hrvatsku uvedeno obavezno cijepljenje protiv ospica), prosječan godišnji broj oboljelih bio je oko 15.000, dok je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj taj broj bio ispod 20, s izuzetkom 2015. g. kad smo imali epidemiju s 206 oboljelih i 2018. g. s epidemijom ospica u DNŽ. Najveći problem je kontinuirani pad procijepljenosti djece predškolske dobi, koja je ispod minimalnih 95%, i može dovesti do pojave epidemije.

Kakvo je stanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?

U deset godina koje su prethodile epidemiji iz 2018. g. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ) ukupno je registrirano 9 oboljelih od ospica, a sve su slučajevi osoba koje su se zarazile izvan naše županije. Od 25. svibnja do 15. lipnja 2018. g. u DNŽ je ukupno laboratorijski potvrđeno 16 oboljelih od ospica. Što se tiče cijepljenja, u 2017. g. obuhvat cijepljene djece protiv ospica, rubeole i zaušnjaka nakon navršene prve godine života (primovakcinacija) na razini RH bio je 89%, a u DNŽ 55,8%, dok je obuhvat revakcinacije pri upisu u 1. razred OŠ u RH bio 95,1%, a u DNŽ 82,6%. Nakon niza poduzetih mjera, te epidemije ospica u 2018. g. došlo je do velikog povećanja broja cijepljene djece u DNŽ, tako da je primovakcinaciju primilo u DNŽ 91,4% (u RH 93,2%), a revakcinaciju u DNŽ 95,4% (u RH 94,7%). Također, u DNŽ se cijepio i veći broj djece koja nisu bila redovito cijepljena. Tijekom pandemije bolesti COVID-19, došlo je do značajnog pada procijepljenosti u našoj županiji, tako da je procijepljenost prvom dozom iznosila 75,7% (2020.) i 68,1% (2021.), a procijepljenost drugom dozom je bila 79,1% (2020.) i 75,3% (2021.).

Koje su razlike između ospica i vodenih kozica (varičela)?

 
  OSPICE VODENE KOZICE (VARIČELE)
Klinička slika Povišena tjelesna temperatura, curenje iz nosa, suhi kašalj, crvenilo i suzenje očiju, sitna bijela zrnca na sluznici usne šupljine s unutrašnje strane obraza. Nakon par dana javlja se specifičan osip po koži, najprije iza ušiju i po licu, koji se postupno širi od glave, preko trupa do ekstremiteta. Osip traje 4-5 dana, a potom izblijedi. Blagi porast temperature, curenje nosa i malaksalost. Nakon toga javlja se osip na koži (ponekad i na sluznicama), na kojem se stvaraju mjehurići, od kojih nakon 2 do 3 dana nastanu kraste. Mjehurići se pojave u skupinama, najprije na trupu i vlasištu, a onda se šire na udove i lice u roku od dva do četiri dana. 
Način prijenosa Obje bolesti prenose se na isti način kapljičnim putem u izravnom kontaktu sa zaraženom osobom (govorom, kašljanjem i kihanjem), ali i preko predmeta  kontaminiranih kapljicama zaražene osobe (vodene kozice još s šire i tekućinom iz mjehurića na koži).
Zaraznost Vrlo visoka zaraznost (>90%) Visoka zaraznost
Komplikacije Upala uha, upala pluća (1 od 8 oboljelih), febrilne konvulzije (grčenje uslijed visoke temperature), proljev ili upala mozga (encefalitis). Naknadno pridružena bakterijska infekcija. Herpes zoster kao posljedica preboljelih vodenih kozica.
Smrtnost 1 umrli na 1.000 oboljelih Izuzetno rijetko
Cijepljenje U Hrvatskoj je cijepljenje protiv ospica obvezno, a cijepe se djeca u drugoj godini života i pred upis u prvi razred osnovne škole cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Postoji cjepivo, no u Hrvatskoj cijepljenje nije obvezno.

 

Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije

Pave Dabelić, viši sanitarni inženjer