Međunarodni dan starijih osoba – 1. listopada 2020. godine u ozračju pandemije COVID-19

Ove godine navršava se 30 godina od kako je Glavna skupština Ujedninjenih naroda 30. prosinca 1990. godine, 1. listopada proglasila Međunarodnim danom starijih osoba, a ova godina je proglašena i dekadom zdravog starenja (2020. – 2030.) s ciljem promicanja održivog aktivnog starenja u zajednicama.

Svjetska populacija stari. Od 1950 godine, u svim zemljama svijeta očekivano trajanje života je poraslo. U zajednicama razvijenog svijeta s dostupnom zdravstvenom skrbi, a bez većih društveno-političkih promjena, migracija i ratnih sukoba povećana je dugovječnost i poboljšano preživljavanje u starijoj dobi. Prema podacima procjene stanovništva Svjetske zdravstvene organizacije (2019 Revision of World Population Prospects), do 2050. godine, svaka šesta osoba na svijetu bit će starija od 65 godina (16% svjetske populacije), u odnosu na svaku jedanaestu osobu u 2019. godini (9% svjetske populacije).

U gospodarski razvijenim zemalja svijeta i Europe, u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ) kvalitetu života starijim osobama svakako narušavaju kronične nezarazne bolesti koje su vodeći uzrok oboljevanja, korištenja zdravstvene zaštite i umiranja u toj populaciji.

U bolničkim zdravstvenim ustanovama naše županije više od trećine liječenih pacijenta upravo su osobe starije dobi. Prema posljednjim dostupnim pokazateljima u 2019. godini 38% hospitalizacija u zdravstvenim ustanovama DNŽ odnosilo se na osobe u dobi 65 i više godina. Kao najčešća dijagnoza zbog kojih su starije osobe koristile bolničku skrb bile su MKB šifre: Z96.6 (Prisutnost ortopedskih implantata zglobova) s prosječnih 20 dana bolničkog liječenja (BOD). Nakon nje slijedi J96.0 (Akutna respiracijska insuficijencija) s prosječnih 10 BOD, I50.0 (Kongestivna insuficijencija srca) s prosječnih 8 BOD, Z51.5 (Palijativna skrb) s prosječnih 11 BOD i S72.0 (Prijelom vrata bedrene kosti) s prosječnih 15 BOD. Svaka od navedenih dijagnoze iziskuje dugotrajnu njegu i veliki rizik za razvoj komplikacija dugog stacionarnog boravka.

Pandemija nove zarazne bolesti COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019, COVID-19) koju uzrokuje novi koronavirus SARS-CoV-2 (eng. Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus 2) proglašene 11. ožujka 2020. godine promijenila je naše živote i uvela nas u novo stanje rada i djelovanja.

Budući se o epidemiologiji, simptomima, tijeku bolesti i liječenju još uvijek usvajaju nova saznanja, zdravstveni sustavi svih zemalja svijeta morali su prilagoditi rad novim okolnostima te smanjiti grupiranje osoblja i pacijenata u svojim ustanovama, kako bi spriječili ulazak bolesti i u zdravstveni sustav. Zdravstvena skrb se usmjerila na zbrinjavanje oboljelih od bolesti COVID-19 što je dijelom utjecalo na dostupnost zdravstvenim uslugama, odgađanjem specijalističkih pregleda i pretraga koje nisu hitne što dodatno produljuje vrijeme do postavljanja dijagnoze i praćenje zdravstvenog stanja. 

U ozračju pandemije COVID-19 važno je ponoviti da se bolest širi među ljudima, da sve osobe mogu oboljeti od ove bolesti, ali simptomi kod svakog nisu isti i da su najugroženiji upravo kronični bolesnici, imunokompromitirani i starije osobe.

Osobe starije od 70 godina koje razviju simptome ove bolesti imaju dvadeset puta veći rizik u odnosu na mlađe osobe da će trebati bolničko liječenje, a rizik od smrtnog ishoda raste kod osoba starijih od 60 godina, s progresivnim porastom lošijih ishoda u starijoj dobi.

Sve to dodatno opterećuje zdravstveni sustav, pogotovo u zemljama u kojima je prisutan odljev zdravstvenog osoblja (liječnika specijalista i medicinskih sestara) što zbog kronološke dobi i odlaska u mirovinu, a što zbog odlaska zdravstvenih radnika u privatni sektor ili u druge zemlje svijeta.

Uz sve protuepidemijske mjere koje su na snazi još od proglašenja pandemije, važno je ponovno naglasiti i mjere osobne zaštite koje se moraju poduzimati kako bi ograničili širenje ove bolesti u zajednici, zaštitili zdravstveni sustav kao i sustav institucijske skrbi za starije osobe koje nemaju mogućnosti samostalnog boravka u svojim domovima.

COVID-19 je bolest o kojoj se još uči, a posljedice na ljudsku zajednicu će se zbrajati godinama. Stoga je važno u razdoblju pred nama zaštiti zdravlje naših starijih kao jedne od najugroženijih populacijskih skupina.

 

Najčešće tegobe starije dobi

Depresija u starijoj dobi

Izvori opasnosti za padove u starijoj dobi

Glosarij - pojmovnik odabranih stručnih termina iz gerontologije

Međunarodni dan starijih osoba 2019.

Međunarodni dan starijih osoba 2018.

Međunarodni dan starijih osoba 2017.

Međunarodni dan starijih osoba 2016.

Međunarodni dan starijih osoba 2015. 

Međunarodni dan starijih osoba 2014.

 

 

mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva