Bolesti srca i krvnih žila - vodeći uzroci smrti

Bolesti srca i krvnih žila ili kardiovaskularne bolesti (KVB) i dalje su vodeći uzroci smrti i invalidnosti širom svijeta te zbog njih svake godine umire preko 17,5 milijuna ljudi. Od posebnog javnozdravstvenog značaja je visoki udio ovih bolesti u pobolu radnoaktivne populacije, jer su među najčešćim uzrocima radne nesposobnosti, smanjenja produktivnosti i kvalitete života. Osim toga, ove bolesti u velikoj mjeri pridonose povećanju troškova zdravstvene zaštite predstavljajući ekonomsko opterećenje za svaku zemlju i njen socioekonomski razvoj. Na veličinu i važnost ovog problema ukazuju činjenice kao što je porast rizičnih čimbenika, nepostojanje sustavnih komprehenzivnih preventivnih mjera, kasno otkrivanje bolesti sa zakašnjelom terapijskom intervencijom, razvoj komplikacija i komorbiditet.

Najčešće kardiovaskularne bolesti su koronarne bolesti srca (npr. srčani infarkt) i  cerebrovaskularne bolesti kao što je moždani udar. Međutim to su istovremeno najpreventabilnije bolesti ove skupine što znači da se kontrolom ključnih rizičnih čimbenika kao što je prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje i krvni tlak mogu smanjiti rizici za njihov nastanak.

Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u 2017. godini kardiovaskularne bolesti su vodeće kao uzroci smrti s udjelom od 49,9% (prema spolu: 43,7% u muškoj populaciji i 56,0% u ženskoj). Među njima najčešće su ishemijske bolesti srca (I20-I25 prema MKB-10) 51,0%, koje uključuju i srčani infarkt, i od kojih je svaki dan umrla jedna osoba u našoj županiji. Na drugom mjestu su cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 22,5%, uključujući i moždani udar, od kojih je svaki drugi dan umro jedan stanovnik Dubrovačko-neretvanske županije.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji grube stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila (I00-I99) više su za ženski spol nego za muški te u promatranom razdoblju 2006. - 2017. godine imaju lagani uzlazni trend za ženski spol (slika 1). Stope za ishemijske bolesti srca (I20-I25) imaju uzlazni trend kod oba spola (slika 2), a za cerebrovaskularne bolesti silaznu putanju (slika 3). U ovim analiziranim skupinama kardiovaskularnih bolesti stope su više za ženski spol.

 

Slika 1. Grube stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2006. - 2017.

 

 

Slika 2. Grube stope smrtnosti od ishemijskih bolesti srca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2006. - 2017.

 

 

Slika 3. Grube stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti srca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2006. - 2017.

Legenda za slike 1, 2 i 3: I00-I99 - bolesti srca i krvnih žila, I20-I25 - ishemijske bolesti srca, I60-I69 - cerebrovaskularne bolesti, GSS - gruba stopa smrtnosti; M - muški spol, Ž - ženski spol



Prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji prijevremeno umiranje zbog bolesti srca i krvnih žila u svijetu raste, a zbog globalnog trenda starenja populacije, urbanizacije i neodgovarajuće prevencije poprima epidemijske razmjere. Stoga, jednostavne promjene ponašanja u svakodnevnom životu mogu spriječiti ili smanjiti kardiovaskularni rizik.

Svjetski dan srca, 29. rujna, predstavlja najveću svjetsku manifestaciju Svjetske kardiološke federacije, kao i najveću svjetsku javnozdravstvenu kampanju o podizanju svijesti o bolestima srca i krvnih žila, koje su prema procjeni odgovorne za 17,5 milijuna prijevremenih smrti. Zajedno s ostalim nezaranim kroničnim bolestima značajno pridonose velikom ekonomskom opterećenju svake zemlje. Međutim, najmanje 80% prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može se izbjeći ako se četiri glavna čimbenika rizika (uporaba duhana, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola) kontroliraju. Vodeći rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti je visoki krvni tlak ili „tihi ubojica“, jer obično nema znakova upozorenja ili simptoma, a mnogi ljudi nisu svjesni da imaju povišen tlak. U osoba oboljelih od šećerne bolesti KVB su odgovorne za 60% svih smrtnih slučajeva pa povišene razine šećera (glukoze) u krvi treba pravodobno otkriti i liječiti kako bi se smanjio rizik obolijevanja od bolesti srčano-žilnog sustava. Također treba znati vrijednosti razine kolesterola u krvi i indeks tjelesne mase. Upoznavanjem i mjerenjem ovih kardiovaskularnih rizika svaka osoba uz preporuke svog liječnika može planirati korake i aktivnosti za očuvanje i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja.

Stoga globalna kampanja koju provodi Svjetsko kardiološko društvo s partnerima svake godine na Svjetski dan srca ima za cilj podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB) u koje se ubrajaju bolesti srca, arterija, moždani udar i druge bolesti cirkulacijskog sustava te potaknuti pojedince, obitelji, zajednice i vlade da poduzmu aktivnosti i odgovornost za zdravlje srca. U prilog tome je i slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana srca koji glasi „Moje srce, tvoje srce“ s ciljem da pojedinci podijele svoja iskustva kako očuvati zdravlje srca kako bi i druge potakli na brigu o njemu.

 

NAHRANITE SVOJE SRCE - Pravilna prehrana daje srcu „pogonsko gorivo“ za uredno funkcioniranje.

- Ograničite količine industrijski pripravljenih obroka, prerađene i zapakirane hrane koja često sadrži prevelike količine šećera, masti i soli.

- Smanjite konzumaciju zaslađenih pića i voćnih sokova - radije odaberite vodu ili nezašećerene sokove.

- Zamijenite slatke međuobroke svježim voćem ili orašastim plodovima.

- Pokušajte dnevno pojesti 5 porcija (u količini jedne šake) voća i povrća (svježe, suho ili zamrznuto).

- Ograničite količinu alkohola.

- Pripremite zdrave obroke hrane za školu ili posao.

 

VOLITE SVOJE SRCE - Recite NE pušenju!

- Prestanak pušenja je jedna od najboljih stvari koju možete učiniti za svoje zdravlje.

- Pružit ćete pozitivan primjer osobama oko sebe.

- Svaki prestanak pušenja smanjit će rizik za koronarnu srčanu bolest upola unutar godine dana.

- Tijekom odvikavanja od pušenja zatražite stručni savjet i pomoć.

 

POKRENITE SVOJE SRCE - Budite tjelesno aktivni!

- Budite aktivni zajedno s Vašom djecom, prijateljima, susjedima.

- Ograničite vrijeme provedeno ispred televizora ili računala na najviše dva sata dnevno.

- Vježbajte redovito! To ne mora uvijek biti sport. Ples, šetnja, pomaganje u kućanskim poslovima - sve je korisno! Započnite s kraćim aktivnostima, postupno ih povećavajte do minimalno 30 minuta umjerenih vježbi na dan tijekom 5-6 dana u tjednu.

- Nikad nije kasno za vježbanje!

 

Mjerite i pratite vrijednosti krvnog tlaka, šećera i kolesterola u krvi te indeks tjelesne mase.

Neka Svjetski dan srca, 29. rujna, bude dan Vaše čvrste odluke za boljitak Vašeg srca i zdravlja kao i za boljitak Vaše obitelji.


Svjetski dan srca 2019.

Svjetski dan srca 2018.

Svjetski dan srca 2016.

Svjetski dan srca 2015.

Jedite hranu zdravu za srce

Recite NE pušenju

Budite aktivni

Prepoznajte svoj rizik

World Heart Day 2015

Svjetski dan srca 2014. - Zdravlje u srcu

Svjetski dan srca 2013. - Pravim koracima do zdravog srca