Trećina zloćudnih tumora može se spriječiti

Jeste li znali?

  • Između 50 i 90% slučajeva raka kože uzrokovano je prekomjernom izlaganju sunčevim zrakama.
  • Pušenje ja najveći pojedinačni uzrok nastanka različitih sijela raka (rak pluća, usne šupljine, grkljana, jetre, gušterače, dojke, mokraćnog mjehura, bubrega, debelog crijeva) te je odgovorno za jednu četvrtinu smrtnih slučajeva zbog svih zloćudnih bolesti. Oko 70% slučajeva raka pluća može se pripisati samo pušenju.
  • Debljina i nedostatak tjelesne aktivnosti mogu biti odgovorni za 20-30% različitih sijela raka (rak dojke u postmenopauzi, rak endometrija maternice, debelog crijeva, bubrega, jednjaka).
  • Virus hepatitisa B ili C poznati su uzrok raka jetre, humani papilomavirus raka grlića maternice, a bakterija helicobacter pylori povećava rizik za rak želuca.
  • U Dubrovačko-neretvanskoj županiji godišnje se otkrije preko 600 novooboljelih od bilo kojeg sijela raka, umre preko 300 oboljelih, a svaki četvrti dan od raka umre jedna osoba mlađa od 65 g.

Pored nasljedne sklonosti, koju ne možemo promijeniti, nastanku zloćudnih bolesti ili malignih tumora pogoduju brojni rizični čimbenici koje možemo mijenjati i koji ovise o našim izborima i ponašanjima. Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti, ako se ponaša sukladno znanstveno dokazanim preporukama u prevenciji (sprečavanju) karcinoma.

Europski kodeks protiv raka

 

1. Nemojte pušiti. Ako pušite, prestanite.

Prestanak pušenja u 30-tim godinama života smanjuje vjerojatnost prijevremenog umiranja od bolesti vezane s pušenjem za više od 90%, a prestanak u 50-tim godinama za 50% u odnosu na osobe koje nastavljaju pušiti. Jedna popušena kutija cigareta dnevno tijekom jedne godine skraćuje život za 53 dana. Više o štetnim učincima pušenja i dobrobitima prestanka pušenja na linku Pušenje i zdravlje. Europski kodeks protiv raka

2. Izbjegavajte prostore zadimljene duhanskim dimom. Ne dopustite pušenje u svom domu i na radnom mjestu.

Pasivno pušenje je udisanje duhanskog dima iz okoliša, dima koji je nastao izgaranjem duhanskog proizvoda i dima kojeg pušači izdišu. Taj duhanski dim štetno djeluje na nepušače, pa nepušači izloženi pasivnom pušenju imaju dvostruko veći rizik od raka pluća u usporedbi s osobama nepušačima koje nisu izložene pasivnom pušenju. Pasivni pušači su najčešće djeca. Aktivno ili pasivno pušenje trudnice povećava rizike po zdravlje za nerođeno dijete te rizike za rast, razvoj i zdravlje rođenog djeteta. Europski kodeks protiv raka

3. Održavajte preporučenu tjelesnu težinu.

Održavati tjelesnu težinu unutar preporučenih vrijednosti, a to prema indeksu tjelesne mase (težina u kg / visina u m2) iznosi 18,5-24,9 – jedna je od najvažnijih zaštitnih mjera protiv raka. Pretilost, danas, ima epidemijske razmjere, a značajan je rizični čimbenik za nastanak mnogih sijela raka, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.   Navike jedenja u prevenciji debljine  Europski kodeks protiv raka

4. Budite tjelesno aktivan svaki dan najmanje 30 minuta.

30-60 minuta umjerene do snažne tjelesne aktivnosti dnevno smanjuje rizik za rak debelog crijeva za 30-40% u odnosu na osobe sa sjedalačkim načinom življenja (najaktivniji imaju najveći pozitivan učinak). Žene koje se bave redovitom tjelesnom aktivnošću imaju smanjeni rizik za rak dojke te 20-40% manji rizik za rak endometrija maternice u odnosu na fizički neaktivne žene. Sjedalački način života je rizični čimbenik za razvoj brojnih kroničnih bolesti, a među njima i za nastanak malignih bolesti. Nasuprot tome, redovita tjelesna aktivnost doprinosi smanjenju rizika, očuvanju i unapređenju zdravlja. Europski kodeks protiv raka 

5. Jedite raznoliko povrće i voće najmanje pet obroka dnevno. Jedite što više cjelovitih žitarica i mahunarki. Ograničite konzumiranje crvenog mesa i izbjegavajte gotove mesne prerađevine.

Slobodni radikali su štetni spojevi, koji nastaju npr. za vrijeme disanja, ili se unose onečišćenom hranom ili zrakom, i uzrokuju oštećenja koja mogu utjecati na razvoj raka, a antioksidansi su tvari koje štite od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Naš organizam dijelom proizvodi antioksidanse uz pomoć vitamina i minerala, a dijelom ih unosimo hranom. Namirnice najbogatije antioksidansima su: suhi grah, borovnica, brusnica, artičoka, kupina, malina, šljiva, jagoda, jabuka. Antioksidativno djelovanje imaju vitamin C, A i E, beta-karoten, selen i neki drugi prirodni spojevi. Ograničite uzimanje soli i suhomesnatih proizvoda. Prekomjerna konzumacija gotovih prerađenih prehrambenih proizvoda, koji su bogati šećerima i mastima, a siromašni vlaknima, predstavljaju povećani rizik za rak debelog crijeva i drugih dijelova probavnog sustava. Prehrambene preporuke za očuvanje zdravlja  Europski kodeks protiv raka                                            

6. Ograničite konzumiranje alkoholnih pića.

Osobe koje konzumiraju velike količine alkohola, posebno u kombinaciji s pušenjem, imaju veći rizik za neka sijela raka (rak usne šupljine, ždrijela, grkljanja, jednjaka, jetre, dojke). Međutim, antioksidansi u crnom vinu mogu sprečavati razvoj nekih vrsta raka, stoga se preporuča čaša crnog vina dnevno. Pijenje jedne čaše crnog vina dnevno upola smanjuje rizik za rak prostate, a muškarci koji piju četiri čaše tjedno imaju 60% manji rizik pojavnosti agresivnijih tipova raka prostate. Europski kodeks protiv raka

7. Izbjegavajte pretjerano izlaganje sunčevim zrakama.

Svako dugotrajno izlaganje suncu, svako izlaganje bez zaštite te prekomjerno korištenje solarija povećava rizik za nastanak raka kože, među kojima je najzloćudniji melanom. Zaštitite se i redovito obavljajte samopregled kože, a po potrebi i pregled kod dermatologa. Europski kodeks protiv raka

8. Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.

Za određena sijela raka postoje dokazi koji govore o povezanosti određenih tvari iz okoliša, pa tako i iz radnog okruženja, s nastankom maligne bolesti (rak pluća, mokraćnog mjehura i kože, leukemija, limfom, mezoteliom). Dugotrajna izloženost (tijekom više godina) određenim tvarima na radnom mjestu znači i visoki rizik za nastanak neke bolesti. Međutim, zna se da se zaštitom na radu, može spriječiti svaki rak prouzrokovan na radnom mjestu. Stoga su državne mjere i politike izuzetno važne u smanjenju izlaganja tvarima koje uzrokuju rak i zaštiti od njihovog štetnog utjecaja, a pojedincima se preporuča pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa na radnom mjesu.  Europski kodeks protiv raka  

9. Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.

Radon je prirodni radioaktivni plin, bez boje i mirisa, koji se nalazi u Zemljinoj kori. Može se otkriti samo pomoću posebnih mjernih uređaja. Nastaje radioaktivnim raspadom radija, kojeg ima u tlu i stijenama te lako dospijeva iz tla u zrak. Međutim njegove koncentracije u zraku su malene te općenito nisu opasne za zdravlje. Najveći problem su potencijalno visoke koncentracije u zatvorenim prostorima (podrumi, stanovi, radna mjesta), posebno u prostorima koji se nedovoljno provjetravaju. U takvim sredinama radioaktivnim raspadom radona stvaraju se čestice, koje se zadržavaju na česticama prašine u zraku. Udisanjem, oštećuju se pluća, a dugotrajna izloženost višim vrijednostima radona povećava se rizik od nastanka raka pluća. Europski kodeks protiv raka           

10. Majke, dojite svoju djecu, jer dojenje ima zaštitnu ulogu u nastanku raka dojke.

Žene koje duže vremena doje svoju djecu imaju niži rizik od pojave raka dojke od žena koje se nalaze u sličnim okolnostima, ali ne doje. Europski kodeks protiv raka   

11. Cijepite djecu protiv hepatitisa B i humanog papiloma virusa.

Istraživanjima je dokazana učinkovitost cjepiva u smanjenju rizika od HPV infekcije (predstadija raka vrata maternice i ostalih lokacija anogenitalne regije) i smanjenju spolnih bradavica. Europski kodeks protiv raka     

12. Samo rano otkrivanje pretpostavlja otkrivanje bolesti u lokaliziranom stadiju prije bilo kojih simptoma.

Ranim otkrivanjem bolesti stupanj preživljavanja raste do potpune izlječivosti odnosno sprečavanja smrtnog ishoda. U našoj županiji u tijeku je provedba dva nacionalna programa ranog otkrivanja raka: mamografsko snimanje za rano otkrivanje raka dojke i testiranje skrivene krvi u stolici za rano otkrivanje raka debelog crijeva. Redovitim mamografskim pregledima prijevremena smrtnost od raka dojke može se smanjiti za 30% kod redovito pregledanih žena u dobi 50.-70. g. Redovitim testiranjem skrivene krvi u stolici broj smrti zbog raka debelog crijeva može se smanjiti za 15%-33%. Redovitim ginekološkim pregledima i PAPA-testiranjem (za rano otkrivanje raka grlića maternice) rizik smrti zbog ovog raka smanjuje se za 90%.  Europski kodeks protiv raka   

ZAPAMTITE: Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti odabirom zdravog načina življenja, a jedna trećina izliječiti ranim otkrivanjem i odgovarajućim liječenjem.

Program ranog otkrivanja raka dojke

Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Program ranog otkrivanja raka vrata maternice

Prevencija raka kože

Incidencija i mortalitet od raka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

IZABERITE ZDRAVLJE!

 

mr. Ankica Džono Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva